Danas je u Budvi održana konferencija za novinare povodom premijernog izvođenja predstave „Kjara Zorzi, Pseudo-istorijska komedija o teatru i domovinskoj sigurnosti“, po tekstu Ljubomira Đurkovića, u režiji Ane Vukotić. Predstava nastaje u koprodukciji Grada teatra Budva i Kraljevskog pozorišta Zetski dom Cetinje.
Direktorica JU „Grad teatar“ Ivana Lazović kazala je da joj predstavlja izuzetno zadovoljstvo i čast što, ispred domaćina i prvog koproducenta, ima priliku da zajedno sa autorskim timom i glumcima predstavi i najavi premijeru zakazanu za 23. jul.
„Pripreme za ovu predstavu suštinski su počele još u januaru, kada smo u razgovoru sa rediteljkom došli na ideju da radimo tekst Ljubomira Đurkovića. Grad teatar je od njegovih nasljednika otkupio prava za izvođenje predstave i ovom prilikom zahvaljujemo porodici koja nam je izašla u susret. Želim da se zahvalim i Kraljevskom pozorištu, našem koproducentu. To je prvi koprodukcijski ugovor koji smo potpisali povodom jubilarnog 40. festivala i prva premijera koju smo dogovorili još u februaru. Tokom čitavog proljeća trajale su pripremne aktivnosti, a autorski tim je 5. juna počeo probe na Cetinju. Od 15. jula radimo na budvanskoj sceni, za koju je Đurković i pisao ovaj tekst. Danas su pripreme predstave gotovo pri kraju“, kazala je Lazović.
Direktor Zetskog doma Luka Radović rekao je da mu predstavlja izuzetnu čast što je upravo ta institucija izabrana za koproducenta predstave.
„Đurković je bio direktor i umjetnički direktor Zetskog doma, pa nam predstavlja posebnu čast što radimo tekst jednog od najznačajnijih savremenih crnogorskih dramskih pisaca upravo u godini kada Grad teatar obilježava četiri decenije postojanja. Nadamo se da će premijera 23. jula proteći na najbolji način, s obzirom na snažnu glumačku ekipu i autorski tim koji od 5. juna intenzivno radi na ovom projektu“, rekao je Radović.
Rediteljka predstave Ana Vukotić iskoristila je priliku da čestita jubilej Gradu teatru.
„Malo je manifestacija koje imaju ovakav kontinuitet. Želim da se zahvalim Ljubu Đurkoviću što je napisao fantastičan komad, pisan upravo za mene, u periodu kada smo zajedno radili „Ribarske svađe”. Ovaj proces bio je veoma težak, ali i izuzetno kreativan. Imala sam sjajnu glumačku ekipu i autorski tim bez kog sigurno ne bih mogla da dođem do rezultata koji nam je svima bio važan. Prilagođavanje ambijentalnom prostoru nije nimalo lako. Raditi noću, nakon dva mjeseca intenzivnih proba na Cetinju, zahtijeva dodatnu snagu”, kazala je ona.
Danas je, kako dodaje, mirna jer su prethodni dani bili veoma turbulentni zbog brojnih tehničkih, glumačkih i rediteljskih prilagođavanja.
“Zadovoljna sam što smo stigli do ove tačke. Pred nama je još nekoliko važnih dana jer se predstava oblikuje do posljednjeg trenutka. Uvijek postoji još neki detalj koji treba doraditi. Zahvaljujem glumcima na strpljenju, kao i svim saradnicima. Želim da pronađemo snagu i radost igre, koja tek sada dolazi na red kada prođu svi problemi. Nadam se da ćete uživati u predstavi“, kazala je Vukotić.
Dramaturškinja Željka Udovičić Pleština izrazila je zadovoljstvo iz, kako je kazala, hiljadu razloga.
„Prije svega zato što sa Kraljevskim pozorištem sarađujem dugi niz godina. Anu Vukotić poznajem više od tri decenije, još od vremena kada je bila studentkinja Akademije. Na Gradu teatru sam drugi put kao autor, a ne kao gost sa predstavom. Posebna je čast raditi u gradu i prostoru za koji je Ljubomir Đurković pisao ovaj tekst. Raditi ga sa ovakvim autorskim timom i ovakvom glumačkom postavom veliko je zadovoljstvo. Ono što nas je posebno inspirisalo jeste Đurkovićevo duhovito poigravanje istorijskim činjenicama, kolektivnim sjećanjem, legendama i savremenošću. Upravo nam je taj mozaik omogućio da progovorimo o Budvi na razmeđi kultura i religija, na raskršću Istoka i Zapada, o prostoru koji se bori za svoju slobodu i samostalnost. Đurković se tim pseudo-istorijskim, ali i istorijskim motivima bavi kroz umjetnost i kulturu, prije svega kroz pozorište i riječ na vlastitom jeziku “,poručila je ona.
Za koreografiju i scenski pokret bila je zadužena Sonja Vukićević, koja je istakla da je već četiri decenije dio festivala Grad teatar.
„Bila sam ovdje i poslije zemljotresa, kada je radio Ljubiša Ristić, i ostala sam dio ovog festivala do danas. Kažem da sam ostala mlada zato što me je angažovala Ana Vukotić i ta mladost još traje. O ovoj predstavi mogu da kažem samo da ima izuzetnu autorsku ekipu, a naročito glumačku postavu. Glumci su sjajni i izuzetno posvećeni pokretu. Ponosna sam što sam dočekala da budem dio ove velike festivalske priče svih ovih godina i vjerujem da će Grad teatar trajati još dugo“, kazala je Vukićević.
Scenograf predstave Aleksandar Vukotić zahvalio je organizatorima, a posebno Gradu teatru na gostoprimstvu i uslovima za rad.
„Mislim da smo postigli sinergiju koja je potrebna da bi nastala dobra predstava, da svi scenski elementi funkcionišu skladno i vjerujem da će to dovesti do rezultata koji svi očekujemo.“
Kostimografkinja Lina Leković kazala je da je ideja bila da kostim ne govori samo o vremenu u kojem je radnja smještena.
Konsultantkinja za jezik Božena Jelušić istakla je da je imala najmanje kreativnu ulogu, ali da joj je bilo veliko zadovoljstvo da kao Budvanka učestvuje u nastajanju predstave.
„Bavila sam se istorijskim kontekstom i literaturom tog vremena. Pred vama će biti predstava koja, tri godine prije velikih istorijskih previranja krajem XVIII vijeka, u jednom malom gradu na rubu Mletačke Republike pokušava da sačuva kulturni kod, uspostavi drugačije odnose u kulturi i formira pozorište. Autor je veoma vješto povezao brojne istorijske reference u jednu mrežu koja jeste pseudo-istorijska, ali koja je, po Aristotelovom shvatanju vjerovatnosti i nužnosti, mogla biti stvarna. Riječ je o borbi jednog malog naroda za sopstvenu kulturu u vremenu velikih istorijskih previranja”, kazala je Jelušić.
Naslovnu ulogu tumači glumica Ana Vujošević, koja se zahvalila autorskom timu i kolegama na zajedničkom radu.
„Bio je ovo zanimljiv proces. Zahvalna sam, naravno, Ljubomiru Đurkoviću na sjajnoj drami koja je, iz ugla svih nas koji dobro poznajemo njegov opus, bila potpuno neočekivana. I zbog stila pisanja i zbog načina na koji promišlja naš mentalitet, ali i zbog suštinske demistifikacije našeg bića. Ovaj komad bavi se teatrom, kulturom i domovinskom sigurnošću, temama sa kojima se Crna Gora i danas ozbiljno suočava. Da li smo ovom predstavom ponudili neka rješenja, vidjećemo, ali sigurno smo otvorili važna pitanja i ponudili određene poruke i putokaze. Za mene je Kjara Zorzi simbol duhovnosti, radosti i životne energije. Ona nije samo neko ko donosi teatar i kulturu, već osoba koja je otišla iz Crne Gore, upoznala drugačiji svijet i pokušava da taj duh prenese svom gradu i oplemeni ga“, poručila je Vujošević.
U autorskom timu je i Ivan Marović koji je zadužen za kompoziciju, a u predstavi igrajupo redu pojavljivanja: Dejan Ivanić, Pavle Prelević, Ana Vučković, Davor Perunović, Luka Stanković, Jelena Minić, Zoran Vujović, Stevan Vuković, Ana Vujošević, Miloš Kašćelan, Radmila Škuletić, Miloš Pejović i Ognjen Sekulić.
Budvanska premijera predstave „Kjara Zorzi, Pseudo-istorijska komedija o teatru i domovinskoj sigurnosti“ biće izvedena 23. jula na sceni Između crkava, sa početkom u 21 čas, dok su reprizna izvođenja zakazana za 24, 25. i 26. jul, takođe od 21 čas.
