U izjavi koja bi mogla dodatno da uzburka strasti u istočnoj Evropi, predsjednica Moldavije Maja Sandu otvoreno je priznala da bi, u slučaju održavanja referenduma o ponovnom ujedinjenju s Rumunijom, njen glas bio "za".
Sandu je ovu mogućnost povezala s egzistencijalnom prijetnjom koju za njenu zemlju predstavlja Ruska Federacija, prenosi Politico.
Moldavija, država od oko 2.4 miliona stanovnika stiješnjena između Rumunije, članice NATO-a, i ratom zahvaćene Ukrajine, već dugo je meta onoga što stručnjaci nazivaju ruskim hibridnim ratom.
Sandu smatra da je neutralnost luksuz koji ova mala zemlja sve teže može da priušti.
"Ukoliko bi se održao referendum, glasala bih za ujedinjenje s Rumunijom. Pogledajte šta se danas dešava oko Moldavije. Pogledajte šta se dešava u svijetu. Za malu zemlju poput Moldavije postaje sve teže da prežive kao demokratija, kao suverena država i, naravno, sve je teže oduprijeti se Rusiji", kazala je Sandu.
Geografska blizina fronta je zastrašujuća – Moldavija se nalazi samo nekoliko sati vožnje od područja u Ukrajini koja su trenutno pod ruskom okupacijom.
Ideja o ujedinjenju nije nova, već ima duboke istorijske korijene. Moldavija, istorijski poznata i kao Besarabija, bila je dio Rumunije u periodu između dva svjetska rata, tačnije od 1918. do 1940. godine.
Sudbina ove teritorije zapečaćena je zloglasnim paktom Molotov-Ribentrop, kada je nacistička Njemačka dala zeleno svjetlo Sovjetskom Savezu da aneksira Besarabiju i sjevernu Bukovinu. To je dovelo do formiranja Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike. Tek raspadom SSSR-a, 27. augusta 1991. godine, Moldavija je proglasila nezavisnost.
Lingvistički i kulturološki, veze su neraskidive – službeni jezik u Moldaviji je rumunski, iako ga Ustav naziva moldavskim, Ustavni sud je presudio da je to rumunski, a mnogi građani Moldavije već posjeduju rumunske pasoše kako bi lakše radili u EU, prenosi Reuters.
Iako izjava Maje Sandu zvuči kao snažan politički signal Moskvi, realnost ujedinjenja je mnogo komplikovanija od samog referenduma.
Sigurnosni kišobran NATO-a: ujedinjenje s Rumunijom bi automatski stavilo teritoriju Moldavije pod zaštitu NATO-a i Evropske unije. To je "najbrži put" u zapadne integracije, ali upravo to je crvena linija za Moskvu.
Glavna prepreka je separatistička regija Pridnjestrovlje, koja se nalazi na istočnoj obali rijeke Dnjestar. Ovu teritoriju de facto kontroliraju proruski separatisti još od ranih 90-ih, a Rusija tamo i danas drži hiljade vojnika i ogromna skladišta municije.
Rumunija teško da bi pristala na ujedinjenje koje bi u njene granice unijelo neriješen teritorijalni konflikt i rusku vojnu bazu.
Bilo kakav potez ka ujedinjenju mogao bi "odmrznuti" ovaj konflikt i uvući NATO u direktan sukob.
Iako proevropska struja jača, dio stanovništva Moldavije, posebno u regiji Gagauzija i među starijom populacijom, i dalje gaji proruske sentimente i protivi se gubljenju državnosti.
Zaključno, dok je izjava predsjednice Sandu jasan pokazatelj da Moldavija traži sve moguće načine da se zaštiti od sudbine Ukrajine, put do stvarne promjene granica na Balkanu i u istočnoj Evropi ostaje minsko polje geopolitike.
