I u 27. skupštinskom sazivu, koji je konstituisan u srijedu, 23. septembra, građani Crne Gore gledaće neka dobro poznata lica kojima je posao poslanika godinama, a nekima i decenijama jedino zanimanje i to unosno.
Jedan od „poslaničkih veterana“ je Predrag Bulatović, poslanik Demokratskog fronta koji je od 17. skupštinskog saziva, kada je u našoj državi ponovo uvedeno višestranačje, sakupio čak 29 godina neprekidnog poslaničkog i radnog staža.
Slijedi poslanik DPS-a Miodrag Vuković sa 27 godina provedenih u parlamentu.
APSOLUTNI REKORDER
Zanimljiva je politička karijera Predraga Bulatovića, apsolutnog rekordera po neprekidnom poslaničkom stažu na prostoru Zapadnog Balkana, a možda i šire. U parlamentu Srbije najduži staž ima poslanik koji je u skupštinskim klupama proveo oko 22 godine, u hrvatskoj je to ispod dvadesetak godina…
Kao mladi mašinski inženjer radio je od 1985. do 1989. u Fabrici za proizvodnju mašina „Radoje Dakić“ u Podgorici. A onda je te turbulentne 1989. odlučio da „uskoči“ u „antibirokratsku revoluciju“ koju je Slobodan Milošević pokrenuo da bi kaznio i srušio neposlušno crnogorsko komunističko rukovodstvo. Doduše, vazda oprezni Predrag Bulatović nije bio baš u prvim redovima, jer nije bio siguran da će „revolucionari“ pobijediti. Iz drugog plana dočekao je svoju šansu
U crnogorski parlament prvi put je izabran na izborima u decembru 1990. godine, na kojima je trijumfovao Savez komunista Crne Gore stranka koja će kasnije promijeniti ime u DPS. SKCG je tada osvojio više od 171.000 glasova, odnosno 83 od 125 poslaničkih mjesta.
KONSTANTA
Bulatoviću je, da bi posljednjih 29 godina bio u poslaničkim klupama, bilo „potrebno“ da promijeni četiri stranke. Prošao je put od zakletog komuniste, pa istaknutog operativca DPS-a zaduženog za „predizborne aktivnosti na terenu“, Crnogorca, ateiste, do Jugoslovena, potpredsjednika, pa predsjednika SNP-a, zatim pristalice Demokratskog fronta i Demokratske narodne partije, pa do Srbina po nacionalnosti i pravoslavnog vjernika.
Do 1997. obavljao je funkciju šefa poslaničkog kluba jedinstvenog DPS-a. Od 1992. do 1997. bio je predsjednik Opštinskog odbora DPS-a za Podgoricu. Nakon raskola u toj stranci prelazi u Socijalističku narodnu partiju, na čije čelo dolazi 2001. godine, a ostaje do 2006. godine. Nakon istupanja iz SNP-a 2012. godine, prelazi u Demokratski front. Sada je član Frontovog konstituenta Demokratske narodne partije. Predrag Bulatović je „nakupio“ i tri godine „saveznog“ poslaničkog staža. Bio je od 2001. do 2003. poslanik u parlamentu Savezne Republike Jugoslavije.
Na Bulatovićevom političkom putu, jedino što se nikad nije mijenjalo, bilo je sigurno mjesto u poslaničkim klupama, a bio je i vlast i opozicija, pa opet sada vlast. Ako ovaj saziv crnogorskog parlamenta izgura četiri godine mandata, Predrag Bulatović će imati pune 33 godine poslaničkog staža i plus one četiri u „Radoju Dakiću“ i godina i nešto na drugim političkim funkcijama i za crnogorske prilike više nego dobra penzija je tu. Podsjetimo, prosječna poslanička plata u Crnoj Gori je oko 1.500 eura, pa izračunajte.
DRUGI NA LISTI
Poslanik DPS-a Miodrag Vuković je drugi na listi „vječitih narodnih predstavnika“ sa 27 godina u parlamentu. I on je prvi put, kao i Bulatović, izabran na izborima u decembru 1990. godine, sa izborne liste Saveza komunista Crne Gore koja je bila apsolutni pobjednik. Međutim, za razliku od Predraga Bulatovića, Vuković nema neprekidni poslanički staž. „Pauzirao“ je od 1996. od 1998. godine kada je obavljao dužnost potpredsjednika Vlade. Miodrag Vuković ostao je vjeran Demokratskoj partiji socijalista
Poslanik DPS-a Mevludin Nuhodžić u ovom sazivu, poslaničku karijeru je započeo 1990. godine u prvoj višestranačkoj Skupštini. Međutim, preskočio je nekoliko izbornih ciklusa a u poslaničke klupe se vratio tek u 22. skupštinskom sazivu 2002. godine. Ipak, od tada uspio je da sakupi 16 godina poslaničkog staža i bude ministar unutrašnjih poslova.
Pozamašan poslanički staž imaju i poslanici Pokreta za promjene Nebojša Medojević i prof. dr Branko Radulović koji su u parlamentu od 2006. godine.
MANJE „VJEČITIH“
Ipak u ovom sazivu znatno je manje „vječitih“ jer su se svi akteri izborne utakmice potrudili da svoje izborne liste „osvježe“ novim licima.
Zanimljivo je da u ovom skupštinskom sazivu nećemo vidjeti neka „zaštitna lica“ crnogorskog višestranačkog parlamentarizma. Neće tu, bar za sada, biti Ranka Krivokapića koji ima bogato poslaničko iskustvo - biran za poslanika u deset saziva. Prvi put ušao je 1989. godine u crnogorski parlament. U Skupštini SRJ bio je od 1993. do 1997. godine i u Skupštini Državne zajednice Srbije i Crne Gore od 2003 do 2006. godine. Predsjednik Skupštine Crne Gore bio je od 2003. godine do 2016. godine, u 22, 23, 24 i 25. sazivu Skupštine.
Ni jednog od lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića, nakon 19 godina, prvi put neće biti u poslaničkim klupama, jer je na listi koalicije „Za budućnost Crne Gore“ sam sebe postavio na 81. mjesto.
