Portal Analitika
  • Politika
  • LOKALNI IZBORI
  • Društvo
  • Crna hronika
  • Abiznis
  • Sport
  • Kolaž
  • Region / Svijet
  • Kultura
  • Kolumne
  • Nauka / Tehnologija
  • Putopisi
  • Crna Gora iz vazduha
  • Savremena karijatida
  • Ostalo
Društvo

Zakon je jasan

Pravo na nasljedstvo: Kad nema papira potrebni su svjedoci

Porodičnim zakonom Crne Gore vanbračna i bračna zajednica su izjednačene. Pomenutim, kao i Zakonom o nasljeđivanju, predviđeno je da su bračna i vanbračna zajednica izjednačene u pogledu prava na međusobno izdržavanje i drugih imovinsko-pravnih odnosa, odnosno prava na nasljeđivanje. 

Pravo na nasljedstvo: Kad nema papira potrebni su svjedoci Foto: Ilustracija
PobjedaIzvor

Međutim, u praksi je drugačije, zapravo, parovi koji nijesu brak zaključili pred matičarem nakon razlaza teže ostvaruju neka prava.

Kako dokazati postojanje i trajanje vanbračne zajednice, zajedničke imovine, te koliko je i kako vanbračna zajednica izjednačena u odnosu na bračnu za Pobjedu priča advokatica Centra za ženska prava Jovana Pavlović.

PAPIR

- Ono što je moje iskustvo, jeste da je položaj vanbračnih drugova otežan u odnosu na bračne drugove u sudskom sporu, jer u slučaju kada ne postoji saglasnost između vanbračnih drugova kada je počela, a kada je prestala da postoji vanbračna zajednica, te da li je suštinski i postojala vanbračna zajednica (posebno kada vanbračni drugovi nemaju zajedničke djece), onda vanbračni drugovi moraju da dokazuju sve te činjenice i da predlažu sudu dokaze, što svakako vodi i do dužeg trajanja postupka. Za razliku od njih, za bračne drugove upravo onaj papir (izvod iz matične knjige vjenčanih) kome se opiru vanbračni drugovi predstavlja dokaz o postojanju braka – priča Pavlović.

Ona dodaje da do skoro, a prije nego što su stupile Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, vanbračni drugovi nijesu mogli da ostvare porodičnu penziju iza smrti vanbračnog druga, pa čak i u situaciji kada su imali zajedničku djecu, budući da sami Zakon nije prepoznavao mogućnost vanbračnog druga da naslijedi ovo pravo.

- Dakle, prije izmjena ovog zakona i sudska praksa je bila takva da se ovakvi zahtjevi za ostvarivanje prava na porodičnu penziju odbijaju, zbog gore navedenih razloga – kaže Pavlović.

Smrt jednog od partnera, sporazumno ili nasilno okončan odnos su razlozi koje praksa podržava za prekid vanbračne zajednice. Ipak, rijetko se, ističe Pavlović, dešava da se vanbračni drugovi obraćaju sudu zahtjevom za utvrđivanje postojanja ili prestanka vanbračne zajednice.

- Znam za dva slučaja: u prvom slučaju tužilja je tražila da se utvrdi postojanje vanbračne zajednice, ali kako tuženi ovu okolnost nije osporavao, sud je donio presudu kojom se utvrđuje postojanje vanbračne zajednice. U drugom sporu, tuženi je tražio da se utvrdi da je prestala da postoji vanbračna zajednica i takvu tužbu sud je odbacio navodeći da takav tužbeni zahtjev nije dozvoljen, budući da se tužbom ne može tražiti utvrđivanje činjenica. Svakako, odluka suda nije pravosnažna, izjavljena je žalba i iskreno se nadam da će sudovi sa više sluha rješavati ovo pitanje, posebno jer u velikom broju situacija bračni drugovi imaju pravni interes da utvrde tačan datum prestanka vanbračne zajednice, pogotovo zato što u Crnoj Gori ne postoje registri o postojanju ili prekidu vanbračne zajednice, kakvi postoje u nekim zemljama Evropske unije. U dijelu utvrđenja i prestanka vanbračne zajednice, obično vanbračni drugovi pokreću ovo pitanje u samom postupku ili vršenja roditeljskog prava ili zajedničke imovine – objašnjava Pavlović.

DOKAZIVANJE

Dokazivanje postojanja vanbračne zajednice, prema njenim riječima, dešava se kroz saslušanje parničnih stranaka, odnosno saslušanjem svjedoka.

- Kod vanbračne zajednice morate da dokažete i kada je ista počela, te kada je prestala da postoji – kaže Pavlović.

Dodaje da je u cilju dokazivanja postojanja i trajanja vanbračne zajednice situacija jednostavnija ako par ima zajedničku djecu.

- Sudovi u tom slučaju uvijek zauzimaju stav da je vanbračna zajednica postojala, naravno, ako u vrijeme njenog zasnivanja nijesu postojale smetnje za sklapanje punovažnog braka (npr. bračnost jednog od vanbračnih partnera). Porodični zakon u čl. 12 st. 2 jasno predviđa da ako je u vanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete, ta vanbračna zajednica je izjednačena sa bračnom i prije isteka vremena od tri godine – objašnjava Pavlović.

Kada je riječ o podjeli imovine, prema njenim riječima, dešava se da je ,,supružnici“ podijele bez komplikacija, ako postoji volja, razum i saglasnost.

- U tom dijelu ne bih mogla da kažem da su komplikovaniji predmeti zajedničke imovine vanbračnih drugova, budući da nema pravila. Nekad i kada su u pitanju bračni drugovi, dođe ne samo do komplikovanog postupka utvrđenja zajedničke imovine, već i do izuzetno teškog i mučnog razvoda braka – ističe Pavlović.

Prilikom donošenja odluke, u zavisnosti od spora, sudijama su brojne činjenice od značaja.

- U slučaju vanbračne zajednice, najviše od značaja uvijek budu činjenice kada je počela i kada je prestala da postoji zajednica – zaključila je Pavlović.

Djeca uživaju ista prava

Iako vanbračni supružnici teže ostvaruju svoja prava od onih koji su zajednicu zasnovali na papiru, kada je riječ o djeci, njihova prava su izjednačena sa djecom iz braka, kaže advokatica Jovana Pavlović.

- U postupku starateljstva nad djecom, položaj djece iz braka i položaj djece iz vanbračne zajednice je izjednačen. Dakle, djeca iz vanbračne zajednice imaju sva prava kao i djeca iz bračne zajednice i u sudskim postupcima susrijećemo se i kod vanbračnih drugova, ali i kod bračnih sa istim problemima oko toga ko je podobniji roditelj, kolika obaveza izdržavanja treba da bude utvrđena i sl. Ono gdje ja vidim razliku, jeste u samom upisu u matični registar rođenih između djece rođene u braku i djece iz vanbračnih zajednica. U slučaju kada se rodi vanbračno dijete, matičar je dužan pozvati majku djeteta da se izjasni o tome koga smatra ocem djeteta, dakle do upisa djeteta u registar rođenih mora doći uz saglasnot oba roditelja, dok kod bračne zajednice dovoljno je da otac ili majka pristupe kod matičara i po automatizmu kao roditelji djeteta se upisuju bračni drugovi – objasnila je Pavlović.

Klijentkinja uspjela u sporu

U praksi se često dešava da, kako kaže advokatica Jovana Pavlović, jedan od partnera poriče postojanje odnosa, ali iz spora koje je ona vodila tužilac je izašao kao pobjednik.

- Vodila sam spor u kojem sam zastupala ženu koja je tvrdila da je vanbračna zajednica otpočela mnogo kasnije od onoga što je tužilac tvrdio. U tom sporu, saslušane su parnične stranke, pribavljeno je izjašnjenje nadležnog državnog organa o mjestu njihovog boravišta. Moja klijentkinja je uspjela u sporu, jer je tužilac bio u braku u vrijeme kada je tvrdio da je stupio u vanbračnu zajednicu sa istom, zbog čega vanbračna zajednica sve i da je postojala u tom trenutku nije mogla da proizvodi bilo kakvo pravno dejstvo – kazala je Pavlović.

Portal Analitika