On smatra da bi se i turistička sezona mogla spasiti uz odgovarajuću podršku države, ali i atraktivnu ponudu koja bi privukla domaće, te turiste iz regiona.
Pad cijena nafte na globalnom nivou, kako kaže, šansa je za države uvoznice, kakva je Crna Gora, ali i zemlje regiona.
- Zato i preporuka vladama regiona da sad kupuju naftu i naftne derivate, jer će kasnije, svakako, njihova cijena neminovno skočiti. U tome bi najviše profitirale države i kompanije koje imaju kapaciteta za skladištenje, ali bi trebalo razmišljati i o nekim alternativnim kapacitetima, jer je ovo zaista jedna sjajna prilika da se naprave zalihe-, poručio je Mijačić.
Procjene su, ukazuje Mijačić, da će recesija biti neizbježna i u razvijenijim i nerazvijenijim zemljama svijeta, te da će pogoditi naročito proizvođače "crnog zlata". I to prema procjeni MMF-a minus će u Saudijskog Arabiji biće preko dva odsto, u Nigeriji čak 15 procenata.
Za Crnu Goru smatra da ima šanse da pad ekonomije bude blaži, ako bi koronavirus oslabio u prvoj polovini maja, jer bi se, podvlači, mogla spasiti turistička sezona, uz mjere Vlade, ali i turističke privrede.
- Apel turističkoj privredi da izađe sa atraktivnim paketima koji bi privukli domaće, ali i turiste iz regiona. Dakle, u sadašnjim uslovima neophodne su proaktivne mjere koje će moći u znatnoj mjeri da spasu turističku privredu, ali i razvoj privrede u Crnoj Gori- , prokomentarisao je direktor beogradskog Instituta za ekonomski razvoj.
Mijačić podsjeća da su sve vlade regiona kreirale mjere kako bi ublažile posljedice od koronavirusa po ekonomiju. Nakon pandemije, biće ključno, kaže, vidjeti kako će se ponašati finansijeri sa međunarodnog tržišta.
- Ne smijemo zaboraviti da su prije pandemije kamate na kredite bile na istorijskom minimumu. Sada će biti interesantno vidjeti kako će se ponašati međunarodne finansijske instutucije, u uslovima kada je potražnja za novcem sve veća, hoće li poskupiti pozajmice, kolike će biti kamate, generalno uslovi kreditiranja-, rekao je Mijačić.
U svemu je, najbitnije, zaključuje, da se pandemija što prije završi, da se pokrene privreda, te da snažnu ulogu u oporavku mogu imati poljoprivreda, prehrambena industija i energetika, sektori koji su i tokom epidemije bili u plusu.
