U vremenu u kojem se granice između geopolitike, tehnologije, energetike i finansija sve brže brišu, održive finansije postaju ključni instrument za povezivanje globalnih trendova i pretvaranje ideja u konkretne projekte, poručio je Igor Lukšić na Forumu održivih finansija, organizovanom uz podršku CKB-a i Privredne komore Crne Gore.
On je istakao da živimo u periodu velikih i ubrzanih promjena, u kojem se geopolitički odnosi redefinišu pod uticajem energetskih izvora, dok zemlje koje prednjače u obnovljivim izvorima i novim tehnologijama stiču značajnu stratešku prednost, prenosi Pobjeda.
„Energetika se ubrzano transformiše zahvaljujući tehnološkom napretku, posebno u oblasti baterija i digitalnih mreža, što otvara mogućnosti koje su donedavno bile nezamislive. Istovremeno, razvoj tehnologije dodatno podstiču rastuće energetske potrebe, od vještačke inteligencije do istraživanja geotermalne energije i nuklearne fuzije“, naveo je Lukšić.
Prema njegovim riječima, upravo finansije imaju presudnu ulogu u ovom procesu, jer omogućavaju da inovacije postanu tržišno održive, a tranzicija ka novim modelima razvoja realnost.
Ilustrujući razmjere promjena, Lukšić je podsjetio da su globalni obnovljivi kapaciteti u posljednjih deset godina porasli više od 140 odsto, dok je samo u 2023. godini instalirano 50 odsto više novih kapaciteta nego godinu ranije.
„Uz to, svjedočimo razvoju vještačke opšte inteligencije, humanoidne robotike i sve snažnijeg rasta takozvane svemirske ekonomije, čija vrijednost već dostiže oko 600 milijardi dolara. Istovremeno, procjene ukazuju da bi vrijednost tokenizovane imovine do 2030. godine mogla dostići i do 5.000 milijardi dolara“, rekao je Lukšić.
Kako je naglasio, kapital danas ne samo da prati tranziciju, već je aktivno oblikuje, otvara nova tržišta i širi pristup investicijama.
Ipak, upozorio je da bez adekvatnog ljudskog kapitala ti procesi ne mogu dati puni rezultat.
„Neophodni su motivisani akteri, jasni i svrsishodni planovi, efikasna implementacija i odgovorno liderstvo“, kazao je Lukšić.
On se osvrnuo i na ekonomske teorije, podsjećajući na ideje Johna Maynarda Keynesa i Friedricha Hayeka, koje i danas oblikuju savremene ekonomske tokove.
„Keynes je isticao da su ideje ekonomista i političkih filozofa snažnije nego što se obično misli, dok je Hayek upozoravao da je opasno vjerovati da se znanje može centralizovati. Upravo u finansijama vidimo susret tih ideja – gdje koncepti oblikuju svijet, ali njihova snaga dolazi iz decentralizovanih inovacija i raznovrsnih pristupa“, naveo je Lukšić.
Govoreći o samom forumu, istakao je da je program osmišljen kao presjek ključnih globalnih i regionalnih tema – od uvodnih i završnih obraćanja partnera, preko izlaganja međunarodnih finansijskih institucija, do panela o finansijama za društvo i budućnost, kao i diskusija koje povezuju ekonomiju sa drugim sektorima, uključujući sport.
Predsjednik Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke (CKB) Tamaš Kamaraši, započeo je govor jednim jednostavnim pitanjem: Šta zapravo znači „održivost“?
„Ovu riječ koristimo svuda. U strategijama. U izvještajima. Na konferencijama poput ove. A ipak, kada bih sada zamolio deset ljudi u ovoj sali da je definišu, dobio bih deset različitih odgovora. Zato danas želim da budem vrlo jasan. Održivost nije fraza, niti slogan. Vjerujem da je to jako svjesna odluka. I odluka koju treba da donesemo na tri nivoa: kao država, kao finansijski sistem i kao pojedinci. Dozvolite mi da prođem kroz svaki od njih. Održiva država je ona koja može da raste, a da pritom ne iscrpljuje svoju budućnost“, naveo je.
U ekonomskom smislu, dodao je, to znači stabilan rast, a ne rast zasnovan na dugu ili krhkosti.
„To znači korišćenje prirodnih resursa bez njihovog degradiranja. I znači društvenu inkluziju, sigurna radna mjesta, kvalitetno obrazovanje i društvo zasnovano na vrijednostima kao što su poštovanje, briga i odgovornost jednih prema drugima, kao i prema generacijama koje dolaze. U jednoj rečenici: održiva država ne mijenja sjutra za danas. A sada iskreno pitanje za sve nas. Gdje je danas Crna Gora? Ona je već zelena, geografski, vizuelno, istorijski. Ali da li je dovoljno zelena? Postoji ogroman potencijal za izvore obnovljive energije. Ipak, država se i dalje oslanja na ugalj radi energetske stabilnosti. Naš proces pristupanja EU napreduje. Na papiru, zelena tranzicija ide naprijed. Ali ako vozite od Podgorice ka Budvi i pogledate kroz prozor, šta zaista vidite? Koliko je tog napretka vidljivo? Ovo nijesu retorička pitanja. Ovo su prava pitanja za jednu salu poput ove“, rekao je Kamaraši.
U CKB-u su, dodaje, donijeli jasnu odluku: "želimo da pomognemo da Crna Gora bude bolje mjesto za život i rad, kroz podršku zelenoj tranziciji i izgradnju održive budućnosti za naše klijente, zajednicu i zaposlene".
"To znači da ne možemo biti neutralni kada su u pitanju ovakve teme. Sada promijenimo perspektivu, jer zelena tranzicija nije samo priča o životnoj sredini. To je priča o kapitalu. O tokovima novca. I pitanje je jednostavno: da li možemo usmjeriti investicije ka aktivnostima koje će imati smisla i za deset, pa i dvadeset godina? Poboljšanje energetske efikasnosti.Razvoj obnovljivih izvora energije. Izgradnja otpornog biznisa. Izbjegavanje izloženosti sektorima sa visokim emisijama ugljenika, čija će vrijednost vremenom opadati. Pomoć klijentima da se transformišu, prije nego što budu primorani na to. Evo jedne neprijatne istine: javna sredstva neće biti dovoljna. Više od 70% ove tranzicije zavisiće od privatnog kapitala. Zato pravo pitanje nije samo da li želimo zelenu tranziciju. Pitanje je da li investitori imaju dovoljno povjerenja da ulože kapital. Da li gradimo ambijent koji to omogućava", izjavio je.
U CKB-u, smatra, na to odgovaraju konkretno.
„Naša ESG strategija definiše jasne obaveze kada je riječ o procjeni ekoloških rizika u kreditiranju, transparentnosti izvještavanja i usklađivanju portfolija sa dugoročnim održivim rastom. Ne čekamo regulativu da nas pokrene. Smatramo da su održive finansije jednostavno dobro bankarstvo. Jer kompanije koje imaju budućnost, imaju i vrijednost. Treći nivo je onaj o kojem najmanje govorimo. A vjerujem da je najpotcjenjeniji. Lična održivost. To znači donošenje odluka danas, sa kojima možete da živite sjutra. Odluke o tome kako trošite energiju, hranu i resurse. Kako ulažete novac. Čak i kako upravljate otpadom. Male stvari, ali dosljedne. Često kažem: svako je odgovoran za svoje izbore. I zaista vjerujem da promjena počinje tu. Ne u dokumentima. Ne u upravnim odborima. Već u svakodnevnim odlukama pojedinaca. Sistemska pitanja, na nivou države i finansijskog sektora, mogu djelovati apstraktno. Preveliko. Ali vaši lični izbori su konkretni. I pitanje koje vrijedi postaviti je: da li živite na način koji rješava probleme, ili na način da ih vaša djeca nasljeđuju? U CKB-u nam je i ovaj nivo važan. Tokom prošle godine uložili smo više od milion eura u podršku zajednici, institucijama i pojedincima širom Crne Gore. Imamo i volonterski klub, kroz koji naši zaposleni daju nešto što novac ne može da nadomjesti, svoje vrijeme. Jer vjerujemo da banka nije samo finansijska institucija. Ona je dio društva u kojem posluje“, saopštio je Kamaraši.
A to, dodaje on, nosi odgovornost.
„Možda sve ovo djeluje ambiciozno. Ali ključna riječ nije ambicija. Ključna riječ je dosljednost. A dosljednost je ono kako održivost izgleda u praksi. Dakle, država, finansijski sistem, pojedinac. Tri nivoa. Jedna odluka. I evo šta mi daje iskreni optimizam. Ova zemlja me stalno iznova oduševljava onim što jeste i onim što tek treba da postane. Potencijal je stvaran i u velikoj mjeri još uvijek neiskorišćen. Crna Gora je mala, ili kako volim da kažem, kompaktna. A to nije ograničenje, to je prednost. Kompaktno znači brzo. Kompaktno znači da se rezultati promjena vide brzo. To znači da promjena politike, bankarske inicijative ili lične odluke mogu dati vidljiv efekat mnogo brže nego u velikim ekonomijama. Crna Gora može biti evropska laboratorija zelene tranzicije. Ne neko ko prati, već dokaz da model funkcioniše. Geografija je na našoj strani. Imamo jasan evropski pravac. I imamo ambiciju, kada odlučimo da je koristimo. Crna Gora je već pokazala da može brzo da napreduje kada to odluči. Pravo pitanje je da li smo spremni da ponovo ubrzamo“, rekao je.
Ali, kako je naveo, želi da bude iskren.
„Prave promjene ne počinju velikim potezima. Počinju malim gestovima. I kao lider, uvijek osjećam koliko je izazovno voditi primjerom. Jer onog trenutka kada postavite pravac, ljudi prate da li ga i sami slijedite. U CKB-u smo nedavno pokrenuli interni Strava izazov, kojim podstičemo kolege da se više kreću, da biraju biciklo umjesto auta, stepenice umjesto lifta. Djeluje skromno. I jeste. Ali da bi imalo smisla, svi moraju biti uključeni. Polovična posvećenost ne funkcioniše. I to je možda najbolja slika svega što sam danas rekao. Održivost funkcioniše samo ako je zajednička. Ne možete preskočiti lični nivo i očekivati da sistem sam riješi stvari. Ne možete čekati državu, ako finansijski sektor ne daje podsticaj. Sve je povezano. Zato vas ostavljam sa jednim pitanjem. Ne kao govornik. Već kao neko ko dijeli istu odgovornost. Da li ste zaista uključeni? Kada je riječ o CKB-u, tu smo“, kazao je Kamaraši.
