Ruski grad Jakutsk, u Sibiru, poznat je kao najhladniji grad u svijetu. Na mjestu gdje čak i samo s otkrivenim nosom tokom zimskih mjeseci možete zadobiti bolne promrzline, ljudi su navikli da preduzimaju posebne mjere kako bi se zaštitili od izuzetno niskih temperatura, uključujući i trošenje dodatnog vremena svakoga jutra kako bi obukli što više slojeva odjeće.
Ali sad je grad prekriven izmaglicom zbog dima od silnih požara koji bjesne obližnjim šumama koje su se tokom proteklih vrućih tjedana posve posušile. Požari su tako veliki, a vjetrovi jaki, da dim putuje sve do Aljaske.
U SAD je šumski požar kod izvora Butleg u Oregonu prerastao u monstruozni kompleks s vlastitim vremenskim prilikama, koji šalje gusti dim skoro 5.000 kilometara s jednog kraja kontinenta na drugi. Njujork se u srijedu probudio uz izlazak sunca intenzivne crvene boje, miris šumskih požara i gustu smeđu maglu.
Sezona požara sve duža
Vatrogasci u objema zemljama, kao i oni iz Britanske Kolumbije u Kanadi, vode gotovo nemoguću bitku da vodenim bombama i crijevima zaustave vatreni pakao i kopajući vatrogasne rovove spriječe njegovo širenje.
Dim u Jakutiji u Sibiru bio je u utorak toliko gust da izvidnički pilotSvjatoslav Kolesovnije mogao da raditi svoj posao. Nikako nije mogao da uzleti avionom uz tako lošu vidljivost.
Kolesov je viši pilot posmatračke stanice u vazdušnoj plovidbi u dalekoj istočnoj ruskoj regiji Jakutija. Ovaj je dio Sibira sklon požarima, a veliki djelovi regiona prekriveni su šumama. No Kolesov je za CNN rekao da su požari ove godine drugačiji.
"Novi požari pojavili su se na sjeveru Jakutije, na mjestima gdje prošle godine nije bilo požara i gdje prije uopšte nije gorjelo", rekao je on.
Kolesov vidi ono na što naučnici upozoravaju godinama. Šumski požari postaju sve veći i intenzivniji, a događaju se i na mjestima na kojima to nije uobičajeno.
"Sezona požara sve je duža, požari su sve veći, gori intenzivnije nego ikad prije", rekao jeTomas Smit, docent za geografiju životne sredine na London School of Economics.
Mnogi faktori, poput lošeg upravljanja zemljištem, igraju ulogu u ovim požarima, ali klimatske promjene čine ih češćima i intenzivnijima. Većina Evrope, zapadnog dijela SAD, jugozapadne Kanade i nekih regiona Južne Amerike iskusili su u junu uslove sušnije od prosjeka, prema navodima Službe za klimatske promjene Copernicus.
Požari u Jakutiji od početka godine opustošili su više od 6,5 miliona hektara, prema podacima objavljenim u tamošnjoj Službi za zaštitu šuma iz vazduha. To je po površina kao skoro pet miliona fudbalskih igrališta.
U Oregonu je dosad u osam požara izgorjelo gotovo 475.000 hektara, u sezoni požara kakva još nije viđena. Požar Butleg toliko je velik i stvara toliko energije i ekstremne vrućine da ima sopstvene oblake i grmljavinske oluje.
Dio začaranog klimatskog ciklusa
Kanadska pokrajina Britanska Kolumbija proglasila je u srijedu vanredno stanje zbog tamošnjih šumskih požara. U toj je provinciji zabilježeno gotovo 300 aktivnih požara.
Požari su dio začaranog klimatskog ciklusa. Klimatske promjene ne samo da potpiruju požare, već njihovo izgaranje oslobađa još više ugljika u atmosferu, što pogoršava krizu.
Neki naučnici kažu da su ovogodišnji požari posebno loši.
"Već sredinom jula ukupne procijenjene emisije veće su od većine ukupnih iznosa iz prethodnih godina za ljetna razdoblja, pa to pokazuje da je ovo izuzetno težak problem", rekao jeMark Perington, viši istraživač u Službi za praćenje atmosfere Copernicus.
Prema njegovim riječima Jakutija neprestano ima požare visokog intenziteta od kraja juna.
"Bilo je već požara jednakog intenziteta, ali nijesu trajali tri sedmice. Mislim da je najduži prijašnji požar trajao otprilike 10 dana", rekao je i dodao kako sezona požara obično traje do sredine avgusta, pa postoje izgledi da se požari nastave.
