Šume pokrivaju više od 800 hiljada hektara površine u Crnoj Gori i gotovo svake godine najpogođenije su požarima. Podaci pokazuju da je naša država od 2010. izgubila velike šumske površine, a da je samo mali dio naknadno pošumljen. U posljednjih 5 godina ukupna pošumljena površina iznosi 391 hektar sa 2 miliona sadnica.
Jednom izgubljeno – teško ili nikad nadoknađeno. Požari koji gotovo svake godine zadese Crnu Goru, odnesu i najvrijednije djelove prirode. Naša država bogata je sa 802 hiljade hektara šume, a od 2010. do 2023. više od 70 hiljada hektara je nestalo.
I dok čekamo podatke o posljedicama požara 2025. statistika pokazuje da su najkritičnije godine bile 2011, 2012. i 2017. kada je izgorjelo više od 21 hiljade hektara, i 2021. sa 17 hiljada hektara. Godina 2012. bila je prekretnica. Usvojen je Plan sanacije šuma, ali je po izvještajima Državne revizorske institucije (DRI), potpuna realizacija izostala. Izvještaj iz 2019. pokazuje da je do 2018. usađeno više od 2 i po miliona sadnica na opožarenim područjima, ali da oni prilikom revizije nijesu dobili podatke koliko je zasada uspjelo.
"Revizijom je utvrđeno da postoji znatan dio površina na kojima je evidentno da rezultati pošumljavanja opožarenih površina nijesu zadovoljavajući. Upitno je koliko je sadnica od 2.639.880, koliko je po podacima Uprave za šume zasađeno od 2012. do 2018, zaista zasađen ili uspio. Primijećeno je i da je u okviru čišćenja opožarene površine posječena šuma u širem krugu u odnosu na onaj gdje je bio požar", navodi se u Izvještaju DRI iz 2019.
Više od 2 i po miliona sadnica na opožarenim područjima do 2019. odnosi se na, kako se navodi u izvještaju, gotovo hiljadu hektara, samo mali dio koliko je Crna Gora izgubila u požarima do tada. Od 2021. do danas, ukupna pošumljena površina je 391 hektar.
I brojke samo govore o stvarnom stanju, koje su primijetili oni koji su gasili požar u Piperima.
Vuk Vujisić, ekološki aktivista kaže da je cjelokupno to područje gorjelo i prethodnih godina "jer se vidjelo da je dosta toga kada smo gasili starih stabala ostalo iz prethodnih požara, stabala koji su već izgorjeli i uginuli".
I ovako smo samo izgubili vrijeme.
"Ono vrijeme koje smo mogli da dobijemo da tešsume postanu zrele šume, to vrijeme ne možemo nadoknaditi. Ali ostaje da vidimo šta će institucije i građani uraditi kako bi pomogli obnovu ovih opožarenih područja", kaže Vujisić.
A možda i podatke o pošumljavanju možemo uzeti s rezervom.
"Ne postoji samo koliko je pošumljeno, nego ne postoji ni dobra evidencija požara. Sve informacije moguće treba da skupite iz tog požara, kako biste nešto naučili, kako da se borimo. Mi ćemo svake godine imati sve više požara, e sad treba da naučimo kako da se borimo", kaže Milan Gazdić.
A Crna Gora nije naučila mnogo, jer kako nam je rečeno, mali dio preporuka koje je Državna revizorska institucija dala džavnim organima je ispunjen, dok se njihovi izvještaji gotovo nikada nijesu našli pred nadležnim skupštinskim tijelima.
