Vještačka inteligencija nam daje jedinstvenu priliku i pristup svom znanju na svijetu. U manjim državama kao što je naša imamo šansu da pristupimo znanju koje veće države već imaju vjekovima, jedan je od zaključaka prvog panela pod nazivom „AI u bankarstvu i poslovanju – za i protiv“ u okviru druge nacionalne konferencije „AI DIREKTNO: Crna Gora u vrijeme AI izazova” u organizaciji Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM).
Centralna tema panela na kojem su učesnici bili Miloš Pavlović, izvršni direktor Universal capital banke, Bratislav Pejaković, generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore i predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković bila je između ostalog primjena vještačke inteligencije u bankarstvu i bankarskim procesima.
Pavlović: Budućnost je u kreiranju specifičnih baza podataka za usko specifična tržišta
Izvršni direktor Universal capital banke Miloš Pavlović kazao da bez obzira na veličinu banke jedno od pitanja je kako se uhvatiti ukoštac sa primjenom vještačke inteligencije u toj oblasti.
U tom kontekstu, Pavlović je apostrofirao da se sa jedne strane očekuje sve veća primjena AI u bankama, a sa druge naglasio da bankarstvo leži na pouzdanosti podataka i tu se mora biti vrlo pažljiv sa primjenom.
„Rješenja koja su trenutno dostupna i cloud orijentisana za sada imaju dosta nedostataka u smislu kvaliteta podataka. Ono što bi nam dalo prednosti i pomoglo smanjivanju razlike su lokalna rješenja i lokalne instalacije AI sa bazama podataka koje ćemo sami kreirati – svako za svoju banku. Budućnost je u kreiranju specifičnih baza podataka za usko specifična tržišta i industrije, kao što je bankarstvo. Za sada, trenutni modeli bi kompromitovali povjerenje u banke zbog pomenutih nedostataka. Mi u banci razmišljamo o kreiranju svoje baze podataka koja će nam biti osnova za korišćenje AI u bankarstvu“, kazao je Pavlović.
Pejaković: Bankarski sektor nosilac digitalizacije u društvu
Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković je odgovarajući na pitanje o šansama koje vještačka inteligencija pruža bankama za saradnju, kazao da, prije svega, banke moraju biti adekvatno pripremljene.
“Bankarski sektor je nosilac digitalizacije u društvu, pa onda imamo i sve ostale pozitivne posljedice u saradnji između institucija. Udruženje banaka omogućilo je razmjenu podataka sa Poreskom upravom Crne Gore. Trenutno imamo pet banaka koje su pristupile novim naprednim kanalima, a to će biti veoma važno i ubuduće. Sada, na primjer, imamo preferencijalne brojeve za plaćanje poreskih usluga, koji će se takođe moći realizovati kroz te kanale. Očekujemo da se i ostale banke uključe u projekat”, naglasio je Pejaković.
Podaci regulatora bankarskog poslovanja u Evropskoj uniji pokazuju da je važno to što preko 70 odsto banaka u EU radi na implementaciji vještačke inteligencije, prije svega radi smanjenja rizika i optimizacije procesa. Ono što je za nas bitno, kazao je Pejaković, jeste produktivnost, te da moramo imati kvalitetan output kako bismo ostali konkurentni na tržištu.
“Pored toga, svi imamo veliki fokus na optimizaciju troškova i razvoj novih proizvoda koji prate savremeno vrijeme. To je trenutak kada vještačka inteligencija ulazi na velika vrata. Ono što je neophodno za sve koji žele da koriste vještačku inteligenciju jeste razumijevanje načina funkcionisanja AI modela, načina korišćenja alata i načina tumačenja podataka koji ti modeli generišu”, naveo je on.
Kako je dodao, vrlo je važno razumjeti podatke koji se koriste kako bi mogli biti adekvatno analizirani.
“Ključno je prepoznati konačan output koji dobijamo i izvršiti procjenu rezultata koje nam vještačka inteligencija daje. Moramo znati da li postoji opasnost od pristrasnosti ili pogrešne primjene u kontekstu stvarnog svijeta, kao i da donosimo etičke sudove u složenim situacijama. Upravo je etički sud ono što je ljudski faktor — ono što kroz naše znanje treba da prepoznamo kako bismo procijenili da li je output ispravan i da li nam može adekvatno pomoći”, navodi Pejaković.
Primjena vještačke inteligencije u bankarstvu je velika i pokriva gotovo sve oblasti: povećanje korisničkih usluga, jačanje bezbjednosti, pojednostavljenje poslovanja, obradu velikog obima podataka koji su karakteristični za bankarstvo.
Ona, kako je kazao, pomaže bankama da smanjuju rizik i rade kvalitetnija predviđanja. Cilj svega što se radi kroz digitalizaciju i razvoj vještačke inteligencije jeste transformacija sistema — da usluga bude kvalitetna, a ponuda adekvatna potražnji na tržištu.
“Prava mjera implementacije vještačke inteligencije jeste konačan rezultat. Problem je, na primjer, koliko brzo klijent može da otvori račun u banci. Ako u Evropi to traje dva do pet minuta, a ja imam iskustvo od prije trideset godina kada sam bio u procesu useljavanja, tada sam u Švajcarskoj bio u mogućnosti da otvorim račun preko računara”, zaključuje Pejaković.
Raičković: Sa inovativnom zajednicom i bankama možemo da investiramo u inovativne postupke
Većina novih tehnologija i znanja nalazi se van Crne Gore, pa čak i van regiona. Određeni pomaci postoje, ali to ne znači da ne možemo da primjenjujemo, učimo i gradimo kritičnu masu, kazao je predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković.
„To ne znači da ne možemo da učimo. Sve što se primjenjuje u bankarstvu to se primjenjuje na građane i privredu. Zajedno sa inovativnom zajednicom i bankama možemo da investiramo u inovativne postupke i da smanjimo stepen rizika jer bez finansijkog sektora ne možemo. Crne Gora je daleko ali imamo šansu da se priključimo. Finansijski sektor mora da prati privredu, a privreda finansijski sektor — sve što primjenjujete u bankarskom sektoru direktno se reflektuje na privredu i na građane”, kazao je on.
Kako je dodao, zajedno sa inovativnom zajednicom, ekosistemom i bankama, možemo da razvijamo rješenja.
“Ne mislim da banke treba da investiraju u vještačku inteligenciju samo kroz sopstvene servise, već i da prate i podržavaju inovativne projekte kao investitori. Suština je da bez finansijskog sektora nema održivog razvoja privrede. Crna Gora možda trenutno nije visoko pozicionirana u regionu kada je riječ o digitalnom poslovanju, ali imamo realnu šansu da to promijenimo”, kazao je Raičković.
Universal capital banka planira set razvojnih treninga za zaposlene
U tom kontekstu, Universal capital banka planira set razvojnih treninga za zaposlene u banci posebno uzimajući u obzir trenutni kvalitet i stadijum vještačke inteligencije.
„Osmišljavamo treninge koji treba da pruže znanje o vještačkoj inteligenciji, o prednostima i nedostacima, a onda da ih nauči vještini upravljanja i izvlačenja najboljih rezultata iz UI. U naredne dvije godine ćemo intenzivno raditi na treninzima za naše zaposlene. Biće zanimljivo vidjeti kako će obrazovni sistem uključiti AI u obrazovanje. Kako ćemo graditi ljude sposobne da kontrolišu AI jer sada imamo upotrebu AI bez kontrole a to je jako opasno“, kazao je Pavlović.
Vještačka inteligencija - snažna sila koja nam se upravo dešava
Ono što se kao jedna od značajnih tema panela izdvojilo je obrazovanje u sektoru vještačke inteligencije.
Na pitanje kakvo je stanje na univerzitetima u Crnoj Gori i šta bi trebalo da urade ili unaprijede kako bi mladi ljudi u Crnoj Gori bili spremni za globalnu konkurenciju u oblasti vještačke inteligencije, Pejaković je kazao da je na državnom Univerzitetu Crne Gore sprovedena je evaluacija integracije novih aktivnosti i tehnoloških alata, kako u učenju samih studenata, tako i u radu predavača i da je taj integrisani pristup pokazao da su studenti mnogo motivisaniji, da je interakcija snažnija, te da predavači mogu lakše da postignu bolju komunikaciju i da prilagode predavanja konkretnim potrebama i temama.
“Suštinska poruka je da je riječ o snažnom pomoćnom alatu. Bitno je da ljudi znaju šta žele kako bi, uz pomoć vještačke inteligencije, mogli da ostvare određeni cilj. Veoma je važno i da država, kroz ovakve centre i inicijative, prepozna potrebe i adekvatno investira u istraživanje i inovacije koje povezuju realnu ekonomiju, finansije i praktičnu primjenu tehnologija. Prostor za napredak je veliki”, ukazao je Pejaković.
Čuli smo, kaže, da kao mala zemlja imamo određene prednosti, jer je moguće brže reagovati nego u velikim sistemima.
“Ipak, edukacija ostaje ključna ukoliko želimo da ostvarimo napredak. Nedavno sam pročitao interesantnu analizu koja pokazuje da samo kroz investicije nije moguće objasniti ekonomski napredak društava u posljednjih 200 godina. Ono što je bilo presudno jeste tehnološki napredak. Tehnološki razvoj je ključni faktor koji može da objasni zašto je neko društvo napredovalo više od drugog. Zato je edukacija osnov razvoja svakog društva. Možemo posmatrati vještačku inteligenciju kao snažnu silu koja nam se upravo dešava”, zaključio je Pejaković.
