Abiznis
  • Portal Analitika/
  • Abiznis /
  • Potrošačke jedinice da uštede 10 odsto budžetske potrošnje i snize troškove zakupa poslovnih prostora za 30 odsto

Treći paket socio-ekonomskih mjera

Potrošačke jedinice da uštede 10 odsto budžetske potrošnje i snize troškove zakupa poslovnih prostora za 30 odsto

U cilju stvaranja dodatnog fiskalnog prostora za implementaciju mjera podrške privredi i građanima, u Vladinom trećem paketu socio-ekonomskih mjera predlaže se konsolidacija javnih finansija i reklasifikacija postojećih izdvajanja.

Potrošačke jedinice da uštede 10 odsto budžetske potrošnje i snize troškove zakupa poslovnih prostora za 30 odsto Foto: Ilustracija
S.G.
S.G.Autor
Izvor

Kako se navodi u dokumentu koji je juče predstavljen javnosti, u cilju obezbijeđivanja dodatnih sredstava za finansiranje kratkoročnih i dugoročnih mjera trećeg paketa potrebno je racionalizovati potrošnju budžetskih korisnika državnog budžeta, i uštede staviti na raspolaganje za implementaciju navedenih mjera.

“S tim u vezi: 1) Zadužuju se potrošačke jedinice da revidiraju svoje finansijske planove za 2020. godinu i iz preostalih neutrošenih sredstava budžeta za 2020. godinu iznađu uštede od najmanje 10 odsto sredstava u okviru tekućeg budžeta i budžeta državnih fondova. Budžetsku potrošnju potrebno je revidirati po svim pozicijama, shodno ekonomskoj klasifikaciji, u cilju racionalizacije, sa posebnim fokusom na sljedećim budžetskim pozicijama,: 412- Ostala lična primanja; 413– Rashodi za materijal; 414 – Rashodi za usluge; 415– Rashodi za tekuće održavanje, 418 – Subvencije; 419 – Ostali izdaci i 441– Kapitalni izdaci”, precizirano je u dokumentu.

Takođe, zadužuju su potrošačke jedinice budžeta države da revidiraju plan potrošnje i da pregled planiranih ušteda i prijedlog preusmjeravanja, sa preciziranom specifikacijom budžetskih pozicija, dostave Ministarstvu finansija u roku od 10 dana.

“Zadužuju su potrošačke jedinice državnog budžeta čije su službene prostorije smještene u zakupljenim poslovnim prostorima da preduzmu aktivnosti na umanjenju ugovorenih troškova zakupa u iznosu od najmanje 30 odsto godišnjeg zakupa, odnosno iniciraju promjenu poslovnih prostorija u slučaju nemogućnosti umanjenja troška po ovom osnovu i u najkraćem roku o preduzetim aktivnostima izvjeste Ministarstvo finansija. Zadužuje se Ministarstvo finansija da izvijesti Vladu o svim preduzetim aktivnostima i pripremi prijedlog korišćenja raspoloživih sredatava. Implementacijom navedene mjere očekuje se da će biti obezbijeđena sredstva u iznosu od oko 10 miliona eura koja će biti stavljena u funkciju implementacije Trećeg paketa ekonomskih mjera podrške privredi i građanima”, navodi se u dokumentu. 

Racionalizacija voznog parka državne uprave 

U cilju racionalizacije korišćenja voznog parka državne uprave, predviđeno je smanjenje broja službenih vozila. Planirano je formiranje radnog tima koji će analizirati stanje voznog parka u državnoj upravi i predložiti racionalizaciju broja službenih vozila i, ukoliko bude potrebno, predložiti efikasniji model upravljanja voznim parkom.

“Analiza treba da utvrdi viškove službenih vozila i način raspolaganja viškovima. Kroz racionalizaciju broja službenih vozila predviđa se smanjenje troškova održavanja voznog parka, kao i akumuliranje rasploživih sredstava kroz prodaju određenog broja službenih vozila. U cilju operacionalizacije predložene mjere, zadužuje se Ministarstvo finansija da formira radni tim koji će sprovesti analizu i predložiti model racionalizacije voznog parka. Procjena je da bi efekat ove mjere mogao da stvori dodatni fiskalni prostor od oko 5 miliona eura”, ističe se u dokumentu.

Uređivanja politike zarada u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države 

Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, između ostalog, uređuje se način utvrđivanja koeficijenata za zaposlene, izuzeća od primjene odredbi ovog zakona, kao i politika zarada kod privredni subjekata koji ostvaruju gubitak u poslovanju. U cilju obezbijeđivanja dosljedne primjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, potrebno je utvrditi jedinstvenu politika zarada u privrednim subjektima koja su u većinskom vlasništvu države.

“Vlada zadužuje predstavnike države u skupštini akcionara i u upravnim odborima privrednih subjekata u većinskom vlasništvu države da: 1) pokrenu procedure angažmana renomiranih konsultantskih revizorskih kompanija koje će izvršiti reviziju finansijskih iskaza za 2019 i 2020. godinu i u okviru izvještaja o reviziji dati jasno određenje o ispunjavanju kriterijuma za izuzeće od primjene odredbi Zakona o zaradam u javnom sektoru, shodno članu 41 Zakona; 2) pokrenu inicijativu za donošenje akata privrednog subjekta kojim se uređuje politika zarada i izvrši njeno usklađivanje sa odredbama Zakona o zarada, ukoliko postoji odstupanje od primjene odredbi, a u slučaju izuzeća od primjene odredbi zakona, shodno članu 41, utvrdi ograničenje najviše zarade u tom privrednom društvu u visini do 3 prosječne zarade u 48 privrednom društvu, uključujući minuli rad; 3) utvrdi politiku zarada shodno odredbama člana 10 Zakona o zaradama u slučaju kada je privredno društvo ostvarilo poslovni gubitak”, definisano je trećim paketom mjera.

Dodatno, nalaže se predstavnicima države u skupštini akcionara i upravnim odborima privrednih subjekata u većinskom vlasništvu države, kod privrednih društava koja nisu izvršili umanjenje obračunske vrijednosti koeficijenta za 50 odsto za rukovodeći kadar u okviru grupe poslova A i B, a shodno Odluci Vlade i odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, da pokrenu inicijativu za donošenje internog akta privrednog društva kojim će se za mjesece avgust i septembar 2020. godine izvršiti umanjenje obračunske vrijednsoti koeficijenta za 50 odsto i donijeti odluku kojom će se izvršiti transfer sredstava na uplatni račun državnog trezora.

“Zadužuju se predstavnici države u skupštini akcionara i u upravnom odboru privrednih subjekata u većinskom vlasništvu države, da u skladu sa internim procedurama privrednog društava, izvjeste Ministarstvo finansija, a Ministarstvo finansija Vladu, o implementaciji prethodno navedenih aktivnosti, do kraja avgusta 2020. godine. Očekuje se da će kroz implementaciju ove mjere doći do uvećanja prihoda državnog budžeta u iznosu od dva miliona eura, kroz raspodjelu dobiti privrednih društava u većinskom vlasništvu države, odnosno uvećanu isplatu dividende državi u 2021. godini”, naglašava se u dokumentu.

Portal Analitika