Prvo istražno bušenje, koje će trajati između četiri i šest mjeseci na dubini od 6,5 kilometara, realizuje se u skladu sa Radnim programom Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodnika sa koncesionarima, italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek koji je potpisan u septembru 2016. godine.
Ekološki aktivisti upozoravaju da bez obzira koliku bi odštetu država Crna Gora morala platiti u slučaju raskida koncesionog ugovora, da je ta šteta mnogo manja od potencijalne štete koju bi eventualno izazvao incident sa izlivanjem nafte u zatvorenom basenu Jadrana, i to ne samo u novcu.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić kazao je prije pet dana da Vlada u narednih sto dana namjerava da krene u aktiviranje projekata koje je bivša vlast započela i za koje su ocijenili da su dobri, a za najavu početka istražnog bušenja u potrazi za naftom iznio je ocjenu da su veliki optimisti i da će država ubirati značajne benefite.
– To je jedna od ključnih stvari kojom ćemo diversifikovati svoju ekonomiju i što će omogućiti da se ne oslanjamo samo na turizam – rekao je Bojanić prošle nedjelje na konferenciji za medije i dodao da će učiniti sve da projekat ne ugrozi i da bude izveden po svim svjetskim standardima za zaštitu životne sredine i da su u Vladi veliki optimisti.
Opasan pristup
Optimizam, međutim, ne dijeli ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika, koja smatra da istraživanje i eksploatacija fosilnih goriva, osim što ne ide u korist ideji obnavljanja istinske ekološke države, može biti pogubno za Crnu Goru.
– Slažem se sa jednom stavkom koju je ministar Bojanić rekao, a to je da moramo diversifikovati prihode, ali mislim da imamo dovoljno drugih mogućnosti za diversifikaciju ekonomije. Iznenađena sam i razočarana. Dok cijela Evropa ide ka obustavi istraživanja fosilnih goriva i okreće se obnovljivim izvorima energije i zelenim tehnologijama koje bi mogle biti jako značajne za diversifikaciju naše ekonomije, mi idemo suprotnim putem – kazala je Lika za Pobjedu.
Ona dodaje da posebno treba imati u vidu „zeleni dogovor“ po kojem Evropa teži da do 2050. godine bude bogato društvo uz neto emisije gasova sa efektom staklene bašte ravnim nuli, a da se Crna Gora, kao jedina ekološka država, okreće istraživanju fosilnih goriva.
– Znamo pri tom da je naša obala skromne dužine, da je Jadran poput zatvorenog bazena. Ja ne mogu da razumijem takav pristup, iako razumijem pozadinu, jer smo u jako lošoj ekonomskoj situaciji za što je najviše odgovorna prethodna vlast. Ostavljeni su nam ugovori koji iziskuju ogromne naknade u slučaju raskida, ali je ovo trebalo zaustaviti dok se ne nađe način. Apsolutno smatram da je ovo kratkoročno gledanje na benefite, a dugoročno jako štetno za našu zemlju, a pogotovo za razvoj turizma – zaključila je Lika.
Ornitolog Darko Saveljić se pita postoji li ijedan zaštitnik prirode koji može podržati eksploataciju nafte, dodajući da su fosilna goriva glavni uzrok kreiranja efekta staklene bašte. Pri tome, Saveljić podsjeća da je, na primjer, nuklearna energija čistija čak i od hidro energije, ali je dovoljan jedan incident da posljedice budu nasagledive.
– Ono što vidim, kao državljanin Crne Gore, je da turizam i naftne platforme ne idu zajedno, jer one mogu da budu, možda, kratkoročno korisne za budžet, ali u slučaju incidenta mogu bukvalno da pokopaju i državu i budžet. Sanacije koje se dešavaju u slučaju incidenata sa naftom su apsolutno nemoguće jer je neizvodljivo pokupiti svu prolivenu naftu, a kao drugo ostavljaju apsolutnu pustoš za sobom što se tiče biodiverziteta, i to ne samo u vodi nego i na kopnu – kazao je Saveljić Pobjedi.
Limitarni kapaciteti
Sa Saveljićevom ocjenom da su kapaciteti Crne Gore i inače, što se tiče zaštite životne sredine limitirani, saglasna je i izvršna direktorica nevladine organizacije Grin hom Nataša Kovačević, koja je inače članica Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem.
– Ono što nas najviše zabrinjava u cijeloj situaciji je što Crna Gora niti ima mehanizama, opreme, kapaciteta, da nadzire i kontroliše ono što će da radi koncesionar. To je važno zbog toga što ovdje nije riječ samo o jednoj, sada testnoj, bušotini iznad koje će sjutra da bude platforma. Riječ je o tankerima, naftovodima koji će biti kilometrima dugački, konvertorima za ta postrojenja i postrojenja za tretman sirove nafte, zatim tegovi, koji se postavljaju ispod platformi i sve ostale operacije koje prate eksploatacije nafte i gasa – kazala je Kovačević Pobjedi.
Iako stoje klauzule u ugovorima da su koncesionari u obavezi da obezbijede sigurnost operacija, Kovačević kaže da nije sigurna da možemo da se oslonimo na to da jedan od najvrednijih resursa koje imamo eksploatišu korporacije, a posebno imajući u vidu kako već nadziremo i kontrolišemo velike infrastrukturne projekte.
Ona podsjeća da ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da se nalazimo u seizmičnom području, gdje je, naprimjer, u području Ulcinja rizik devetog stepena i da će te platforme sjutra biti postavljene na udaljenostima od tri do desetak kilometara od obale.
– Ovih dana čujemo da proces testnog bušenja nije toliko zabrinjavajući. Ja se sa tim ne bih složila, prosto iz razloga jer tokom bušenja, zbog pritiska, dolazi do povraćaja bušećih tečnosti, odnosno isplaka, koje zbog prolaska kroz podzemne slojeve često nose sa sobom različite materijale, gasove, nažalost i radioaktivne materijale. Tako da je ovdje riječ o industrijskom i radio-aktivnom otpadu kao posljedicama tog procesa. To dalje kontaminira morsku hranu koju čovjek koristi, tako da može uticati i na zdravlje građana – kazala je Kovačević.
Raskid ugovora
Iz Grin homa smo uvijek upozoravali, kaže Kovačević, da je ovo sulud i visokorizičan projekat.
– Veoma smo razočarani da i nova Vlada ulazi u ovakav proces sa istim tvrdnjama da je ovo bezazleno za Crnu Goru, građane i sektor turizma iz kojeg dobijamo oko četvrtinu BDP-a, i da u ekološkoj državi imamo ovakav nastavak razvoja – rekla je ona.
Odgovarajući na pitanje treba li raskinuti ugovor sa koncesionarima, ona kaže da nova Vlada mora da prihvati odgovornost za stanje u kojem se nalazimo, da radi na raskidanju tih ugovora i da na kraju, kao država, i platimo te penale.
– To je idealan put. Bolje se vratiti sa pola pogrešnog puta, nego ići njime do kraja. Jednostavno, to je činjenica da, ako dođe do raskida ugovora, da će biti i naknade šteta, ali to je naša stvarnost i odgovornost. Potencijalna šteta od eventualnih akcidenata daleko premašuje štetu od raskida ugovora koja nije poznata, ali je sigurno riječ o desetinama miliona eura. Država treba da napravi procjenu koliko bi te odštete mogle da iznose – rekla je Kovačević.
Ona je naglasila da su, sa druge strane, izvještaji koji su rađeni, a koji su vezani za biodiverzitet i ribarstvo siromašni podacima, ali da Vlada već zna unaprijed da je to tehnologija koja će navodno biti čista i koja neće donijeti nikakvu štetu.
– Suštinski nema razlike između nove i stare Vlade. Neshvatljivo je da partije koje bi trebalo da budu zelene na ovakav način pristupaju ovom ozbiljnom pitanju koje značajno može da ugrozi životnu sredinu. Razumijem da pojedinci u Vladi imaju iskustva sa naftnih platformi, ali sam sigurna da su isto tako imali priliku da se upoznaju i sa različitim akcidentima i nesrećama i trebalo je da se ta saznanja nekako saberu i primijene na svoju teritoriju, naše more i naše kapacitete i da se vidi da li je to dobro i izvodljivo za Crnu Goru – kazala je Kovačević.
U eri kada sve zemlje koje su potpisale Pariski sporazum i konvencije o klimi, napuštaju korišćenje i prekidaju zavisnost od fosilnih goriva, mi smo se sjetili, ocjenjuje ona, da sad, poslije 70 godina, započnemo proizvodnju i eksploataciju ugljovodonika iz podmorja.
– Ne znam zbog čega se nepromišljeno požurilo sada sa ovim. Možemo samo da se uzdamo u nečiju savjest među donosiocima odluka da će biti svjesni da ovakvim projektom rade veliki rez, u negativnom smislu, za Crnu Goru – zaključila je Kovačević.
Međunarodni problem
Darko Saveljić je za Pobjedu kazao da je u cijeloj priči oko istraživanja nafte u crnogorskom podmorju dodatni problem što bi svaki incident najvjerovatnije bio i međunarodni.
– To ne bi bili lokalni, već međunarodni problemi, a u tim slučajevima bi Crna Gora morala plaćati ogromne odštete svojim susjedima – kazao je Saveljić.
I Nataša Kovačević tvrdi da sve operacije eksploatacije fosilnih goriva u podmorju imaju potencijalne prekogranične uticaje i posljedice, naglašavajući da o tome niko ne razgovara.
– Ako susjedima prouzrokujemo štetu koju oni mogu dokazati da dolazi sa našeg područja, moraćemo je i platiti. Ako dođe, naprimjer, do nestanka neke od migratornih vrsta, a može se dokazati da je ta vrsta bila ranije prisutna. Može doći do različitih problema, ako dođe do curenja nafte, a struje je odnesu prema hrvatskoj obali, naravno da će oni preduzeti neku akciju – kazala je Kovačević.
Ona kaže da je donekle razumljivo da se, naprimjer, Grčka bavi eksploatacijom nafte, jer ima više od 13 hiljada kilometara obale.
– I onda postave platformu negdje daleko i od posljednjeg ostrva. Mi imamo samo oko 300 km obale i sve nam je koncentrisano: i marinokultura i ribarstvo i turizam i nautika – zaključuje Kovačević.
Podaci Grin homa o incidentima
Italijanska kompanija Eni je sestrinska firma Agipa koji je u 2013. godini zabilježio 471 ispust nafte.
Uglavnom eksploatišu nalazišta u državama trećeg svijeta: Mozambik, Gana, Nigerija...
U Nigeriji se desio veliki incident u kojem je došlo do bespovratnog izumiranja živog svijeta izlivanjem nafte u delti Nigera.
Sanacija šteta u Nigeriji trajaće 30 godina i koštati milijarde eura.
U 2014. i 2015. godini 21 službenik je bio na sudovima zbog koruptivnih radnji koje su se dešavale u zemljama trećeg svijeta zbog eksploatacije nafte.
Ura: Nova vlast da preispita koncesije
Iz Građanskog pokreta Ura, koji se programski zalaže za zelene politike, a i prošle godine je primljen u članstvo Zelenih Evrope, juče je saopšteno da se oni protive istraživanju nafte na Crnogorskom primorju, ali samo „u slučaju da ono ide na štetu ekološkoj Crnoj Gori“.
Ponavljajući da se zalažu za ekološku Crnu Goru, ocijenili su da je neophodno da „nova vlast preispita koncesije na naftu i gas, koji se potencijalno mogu naći u našem dijelu morskog dna“.
– Potrebno je da Vlada Crne Gore odgovori na pitanja koja su joj postavljena od dijela javnosti – šta će se dalje dešavati ukoliko se pronađu izvori nafte i gasa? Kako ćemo pristupiti njihovoj eksploataciji i prodaji na tržištu, a da ne prekršimo Ustav? Da li će to i na koji način uticati na zatvaranje poglavlja 27, koje se, pri pristupanju EU, odnosi na ekologiju i zaštitu životne sredine? Sve su to pitanja na koja je javnosti neophodno dati odgovore – saopšteno je iz Ure.
Takođe, pozvali su i nadležne iz ministarstava za kapitalne investicije, finansija i ekologije da ugovore sastanke sa građanskim aktivistima i organizacijama koje se bave životnom sredinom.
– Potrebno je uključiti ih u proces istraživanja nafte i dati im sve potrebne informacije u vezi sa slučajem, kako bi se otklonile sve nedoumice – navodi se u saopštenju.
