U Izraelu je tokom ljeta počelo davanje treće doze vakcine Pfizer/BioNTech starijima od 60 godina. To je bila prva zemlja koja je počela da primjenjuje „pojačanu vakcinu“ kod ljudi vakcinisanih najmanje pet mjeseci ranije. Premijer te zemlje Naftali Benet najavio je odluku nakon što je studija izraelske zdravstvene ustanove Leumit pokazala da su osobe starije od 60 godina koje su vakcinisane prije više od pet mjeseci imale tri puta veću šansu da se zaraze u odnosu na one koji su vakcinisani u skorije vrijeme.
Izrael je 29. avgusta počeo da daje treću dozu svima iznad 12 godina i starijim, koji su čekali ovaj period. Pitanje za druge zemlje sada je da li će slijediti Izrael.
Prvi podaci koji procjenjuju rani uticaj programa treće doze objavljeni su prošle nedjelje u naučnom časopisu New England Journal of Medicine. Pokazalo se da je dvije nedjelje nakon što je više od 1,1 miliona starijih od 60 godina primilo treću dozu, bila 11,3 puta manja vjerovatnoća da će se inficirati izuzetno zaraznim delta sojem koji je sada dominantan u Izraelu i širom svijeta.
Drugim riječima, treće doze su veoma efikasne u sprečavanju zaraze delta sojem među onima koji su voljni da se vakcinišu. Kada treće doze dramatično smanje osjetljivost osobe na infekciju, to stvara prepreku za prenos i širenje virusa.
Ovo je važno jer se sve veći broj ljudi inficira uprkos vakcinaciji (iako rizik od infekcije, širenja i teške bolesti ostaje najveći među onima koji nijesu vakcinisani). I u nosu imaju slične najviše nivoe virusa oni koji nijesu vakcinisani, doprinoseći neumoljivom širenju virusa.
Proizvodnja neutralizujućih antitijela
Treće doze stimulišu proizvodnju neutralizujućih antitijela koja su po veličini veća i imaju veću širinu u odnosu na virusne varijante od onih izazvanih drugom dozom. U tom smislu, treća doza nije samo osvježavanje imuniteta – ona je imunološka nadogradnja.
Ovi superiorni neutralizujući odgovori antitijela stvaraju imunološki bafer koji je efikasan čak i protiv varijante Sars-CoV-2 delta, objašnjavajući dramatično smanjenje rizika od infekcije nakon trećih doza u Izraelu. Očekuje se da će isti bafer u budućnosti smanjiti potrebu za čestim „pojačavanjem“, jer se predviđa da će viši nivoi neutralizirajućih antitijela dati dugotrajniji imunitet.
Druge zemlje pomno su pratile izraelske podatke, ali su oklijevale da povećaju univerzalne treće doze za mlađe ljude iz dvaju glavnih razloga. Prvo, sadašnji programi vakcinacije izvan Izraela nastavljaju da štite od teških oblika obolijevanja, hospitalizacije i smrti.
Ovo je razumni standard za procjenu zaštite od vakcine, ali nije jedini. Ogroman uticaj infekcija delta sojem na hospitalizacije na mnogim lokacijama u SAD, uprkos široko dostupnim vakcinacijama, onemogućava da se ovo koristi kao jedino mjerilo.
Alternativni razumni standard za procjenu uticaja vakcine je sprečavanje čak i klinički blagih infekcija kako bi se minimiziralo prenošenje unutar zajednica. Status quo vakcinisanih pojedinaca koji nijesu optimalno zaštićeni od infekcije i prenošenja, značajne populacije (npr. male djece) kojoj nije dozvoljeno vakcinisanje, i velikog broja nevakcinisanih pojedinaca omogućili su da se delta soj širi.
Suočene sa potencijalno teškom zimom, zemlje sa postojećim zalihama vakcina su na raskrsnici
Drastično smanjenje broja inficiranih među ljudima koji su vakcinisani trećom dozom, jedan je od ključnih rezultata objavljenih u ovom naučnom radu, uz brzo smanjenje broja osjetljivih osoba koje su u stanju da omoguće dalje širenje virusa. Izrael već pruža provjeru ovog koncepta u stvarnom svijetu, a nedavni pad broja novih slučajeva je ohrabrujući. Naravno, takvi programi moraju da postoje uporedo sa naporima za imunizaciju onih nevakcinisanih koji su u najvećem riziku.
Ubjeđivanje nevakcinisanih ljudi bilo je teško, čak i uz finansijske podsticaje i druge kreativne strategije. U međuvremenu, postoji veliki dio populacije koji bi sa entuzijazmom zahtijevao treće doze čim postanu dostupne. Sprovođenje programa treće doze pružilo bi trenutnu korist direktno ovoj visoko motivisanoj grupi i zajednicama u kojima žive, dok se nastavljaju programi čiji je cilj podsticanje nevakcinisanih ljudi na imunizaciju.
Drugo, postoji razumljiva zabrinutost da programi poput ovog u Izraelu podstiču nejednakost. Bez sumnje je potrebno više vakcina za više ljudi na više mjesta. Ovo samo ne bi trebalo da isključi razmatranje programa treće doze u zemljama sa iskustvom vakcinacije koje se bore sa širenjem delta soja.
Infrastruktura za održive programe
Dok je kratkoročna zaštita od koje zastaje dah primijećena u kliničkim ispitivanjima u početku podržavala seriju vakcina sa dvjema dozama, noviji podaci ukazuju na to da bi primarni niz imunizacije, nakon čega slijedi dodatna doza nekoliko mjeseci kasnije, trebalo da bude novi standardni protokol. Ovo je već raspored za vakcine protiv drugih virusa, poput vakcine protiv hepatitisa B.
To ne znači da potrebe ostatka svijeta treba zanemariti. Zaista, potencijalna potreba da se daju tri doze vakcine kako bi se globalno smanjila opasnost od Covid-19 trebalo bi da bude jasan poziv da se odmah uloži u programe održive imunizacije širom svijeta. Stvaranje i održavanje infrastrukture za održive programe vjerovatno bi imalo nuspojave poboljšanja pristupa drugim kritičnim vakcinama koje takođe još nijesu univerzalno dostupne.
Na primjer, manje od 75% beba u Africi prima sve tri doze vakcine protiv hepatitisa B. Postoji presedan za tako velika, transformaciona ulaganja u infrastrukturu koja su od koristi za javno zdravlje: UNAids procjenjuje da više od 70% onih sa HIV-om sada imaju održiv pristup antiretrovirusnim ljekovima.
Suočene sa potencijalno teškom zimom, zemlje sa postojećim zalihama vakcina su na raskrsnici. Postoji tendencija da se koso gledaju podaci prikupljeni u drugim zemljama čija se demografija i epidemije Covid-19 suptilno razlikuju. Izraelsko iskustvo nije savršeno usklađeno sa drugim zemljama koje koriste više različitih tipova vakcina, sa različitim terminima vakcinacije, imaju različitu demografiju stanovništva, socioekonomske uslove i opterećenja Covidom-19.
Biologija imuniteta na Sars-CoV-2 je, međutim, ista bez obzira na to da li ste u Tel Avivu, Tokiju ili Torontu. Pionirski izraelski rad na postavljanju trećih doza kao standarda pruža poučan obrazac za druge zemlje da ga slijede što je brže moguće, istovremeno osiguravajući da to postane globalni standard vakcinacije za sve, bez obzira na to gdje žive.
* * * * *
Autor je Dejvid O'Konor, profesor patologije i laboratorijske medicine na Univerzitetu u Viskonsinu
