Ekspert Bečkog institituta za međunarodne ekonomske odnose, profesor dr Vladimir Gligorov, ocijenio je da bi Vlada, u cilju punjenja budžeta, prvo trebalo da uvede dodatni porez na vikendice i prazne stanove.
- Povećanje poreza na imovinu je jedno moguće rješenje. Budući da su te kuće i stanovi već izgrađeni, njihovo oporezivanje ne bi trebalo da ima negativne posljedice, čak naprotiv - bilo bi vrlo korisno - rekao je Gligorov za Portal Analitika.
Prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, u Crnoj Gori ima 60.000 stanova u kojima niko ne stanuje i oko 61.000 vikendica. Aktuelni zakon o porezu na nepokretnosti, koji je u primjeni od januara prošle godine, propisuje godišnju stopu poreza od 0,10 do jedan odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti. Za sekundarni stambeni objekat, poreska stopa se može uvećati 100 odsto u odnosu na utvrđenu poresku stopu. Ukoliko se stambeni objekti u kojima niko ne stanuje, kao i vikendice, oporezuju po dodatnoj poreskoj stopi od 0,35 za jug i centar, i 0,19 za sjever, to bi, prema analizama straučnjaka, donijelo prihode u budžetu od 18 miliona eura.
Teret krize će pasti na građane: Gligorov nema ništa protiv najave Vlade da uvede dodatne takse na SIM kartice, električna brojila i kablovsku televiziju. Upitan da li Vlada ovim taksama teret krize prevaljuje na obične građane, profesor Gligorov je odgovorio da je alternativa tom rješenju - povećanje ostalih poreza.
- Teret krize nema na koga drugog da padne nego na - građane. Zaduživanjem države se to može donekle odložiti, uz nadu da će kasnije teret biti manji, pod uslovom da se privreda počne snažnije oporavljati. U nekom će času, kako stvari sada stoje, biti potrebno da se dodatno povećaju ostali poreze, kako bi se finansirala javna potrošnja i vratili narasli dugovi Crne Gore - objasnio je Gligorov.
I, zaista, Vlada je donijela odluku da se ove godine zaduži do 308 miliona eura. Od tog iznosa, 150 miliona eura će biti zajam kod švajcarske Kredi svis banke, a preostali dio će biti kredit od Svjetske banke. Nivo duga Crne Gore, nakon najnovijeg zaduženja, biće oko 50 odsto BDP-a.
Rebalans budžeta-očekivan potez: Komentarišući Vladin predlog rebalansa budžeta za oko 15 miliona eura, Gligorov ocjenjuje da je u pitanju očekivan potez.
- Vladin cilj je da se uravnoteži budžet, kako dodatno zaduživanje ne bi bilo biti potrebno - smatra Gligorov.
Prema zvaničnim podacima, u prva dva mjeseca budžetski prihodi bili su oko 18 odsto niži u odnosu na planirane, a 11,7 odsto niži od prihoda ostvarenih u istom periodu prethodne godine.
Vlada je kao odgovor na manje budžetske prihode najavila mjere štednje koje podrazumijemavaju smanjenje dnevnica za službene puteve, naknada za rad u savjetima i radnim tijelima, kao i ograničavanje plata menadžmentu u javnim preduzećima. To su mjere, prema saznanjima radija Antena M, koje će Ministarstvo finansija predložiti Vladi kako ne bi morali da smanjuju plate i penzije.
- Ukoliko se time povećava konkurentnost i izvoz roba i usluga, smanjenje plata i penzija ne bi moralo da ima negativne posljedice kakve ima u većim i zatvorenijim privredama. Ideja je, obično da se - uz smanjenje javnih izdataka - poreski teret preraspodijeli tako da se pojevtini rad, a više optereti potrošnja. To bi trebalo da utiče povoljno na spoljnotrgovinski i uopšte platni bilans. Međutim, prihvatljivije je dodatno smanjiti primanja onih sa višim platama iz socijalnih razloga - objasnio je profesor Gligorov.
Smanjiti najveće zarade: U ovakvoj situaciji, profesor Gligorov kaže da nema ništa protiv vladinih mjera štednje, a samim tim i smanjenja najvećih zarada, u prvom redu funkcionera.
U Vladi imaju projekcije da će smanjenje zarada funkcionerima za oko sedam odsto donijeti uštedu u budžetu od oko pola miliona eura.
Nema smisla oporezivati banke: Ovaj ugledni ekonomista se oštro protivi ideji uvođenjenja dodatnog poreza na bankarske transakcije, kako su to uradile neke evropske države i kako predlažu neki opozicioni krugovi.
- Nije jasno kako bi dodatni porez uticao na smanjenje kamatnih stopa. U Mađarskoj i nekim drugim zemljama ovim se porezom želi uticati na kreditnu aktivnost banaka, naravno, pored fiskalnog efekta. S obzirom na stanje u bankarskom sistemu Crne Gore, to vjerovatno ne bi bila dobra mjera i ne bi svakako uticala na smanjenje kamatnih stopa i povećanje kreditne aktivnosti - kazao je Gligorov.
Da stanje u bankarskom sektoru nije dobro, svjedoči podatak da su krediti privredi za dva mjeseca ove godine, iznosili 934,7 miliona eura, što je za čak 21,5 odsto, manje nego u istom periodu prošle godine. Stoga Gligorov Vladi i CBCG predlaže da nipošto ne uvode mjere dodatnog oporezivanja bankarskih transakcija.
- Koji bi bio fiskalni efekat, zavisilo bi od toga u kakvom bi se položaju našle banke u okolnostima povećanih poreskih obaveza. Možda je bolje da privredne vlasti nađu druge mjere da utiču na bolje i jevtinije poslovanje banaka - zaključio je profesor Gligorov razgovor za Portal Analitika.
Predrag ZEČEVIĆ
