Iako akcija ,,Stop inflaciji“, koja će trajati i tokom juna, jeste doprinijela određenoj stabilizaciji cijena, takve akcije ne mogu imati dugoročan efekat, kazao je za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković i dodao da je tome doprinijela i stabilizacija cijena na globalnom nivou, na šta su, za ovaj period, i ukazivale sve projekcije.
Navodi da je niža godišnja stopa inflacije u poređenju sa prošlogodišnjom svakako očekivana, imajući u vidu da smo prošle godine, počevši od maja, bili rekorderi po stopi inflacije. Mulešković naglašava da je akciju ,,Stop inflaciji“ upravo privreda iznijela na svojim leđima i jedina pokazala solidarnost da u kriznim vremenima izađe u susret građanima.
"Stabilizacija cijena je rezultat globalnih kretanja i ne treba se opustiti, treba pratiti situaciju, jer ono što se desilo prošle godine može izazvati poremećaj sistema zbog čega stalno treba biti spreman za određene mjere", smatra Mulešković.
Izuzev toga što nije bilo poskupljenja struje, navodi da Vlada nije imala konkretnih mjera za podršku privredi, već je došlo do povećanja akciza i poreza, što dodatno ugrožava njihovo poslovanje, ali i pravi pritisak na cijene.
"Trebalo bi zajedno sa privredom u dijalogu kreirati sveobuhvatne politike koje će biti dobre za sve, istovremeno zaštititi životni standard građana i dati podršku privredi koja je zapravo u veoma teškoj situaciji", ocjenjuje Mulešković.
Ipak, prema navodima Olge Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP), potrošači koji im se obraćaju akciju ,,Stop inflaciji“ ne doživljavaju značajnom, ocjenjujući da određeni proizvodi jesu sniženi, ali su zato cijene drugih proizvoda porasle drastično. Nijesu, kako navodi, pravili zvanična istraživanja, ali u svakodnevnoj komunikaciji sa potrošačima stiču ovaj utisak.
"Snizili su npr. neka jaja, koja su kao prepeličja, treba vam da kupite 100 jaja da biste ušteđeli jedan euro. Sniženi su neki beznačajni proizvodi koji inače i ne prolaze. Efekat ovih mjera se zato ne vidi, potrošači ih ocjenjuju beznačajnim, jer je sve ostalo poskupilo. Snize jedan sir, a poskupe sve druge i to drastično", kaže Nikčević dodajući da efekta nema ni povećanje plata jer je progutala inflacija.
Sudeći po podacima koje već nekoliko mjeseci objavljuje portal Cjenovnici.me upoređujući cijene istih proizvoda u različitim trgovačkim lancima, razlike su evidentne, a nekad i drastične. Cilj im je, kako su kazali za Pobjedu, da pomognu različitim kategorijama stanovništva da ostvare uštede.
"Prethodni period koji su obilježili doba korona virusa i ratova u djelovima Evrope, uslovili su ekonomska pomjeranja na tržištima uz značajna inflatorna kretanja. Naš motiv je prije svega društvena i socijalna briga za razne kategorije stanovništva, kako bi mogle ostvariti uštede prilikom raznih oblika trgovine, prevashodno prehrambenih proizvoda, a u budućnosti i proizvoda drugih potrošačkih kategorija", kazali su Pobjedi sa ovog portala.
Smatraju da njihove analize mogu biti korisne za potrošače, jer samo uz samo par klikova mogu dobiti značajne informacije, koje će im omogućiti uštedu. Cilj im je, kako navode, da građani dobiju pravovremenu i preciznu informaciju. Na pitanje Pobjede kakve zaključke mogu donijeti na osnovu ovih analiza, kažu da će preciznije moći da se odrede nakon nešto dužeg djelovanja.
"Za sada možemo konstatovati da veliki marketi građanima pokušavaju plasirati što više akcijskih cijena, što je razumljivo iz njihove perspektive poslovanja, ali da kod preostalih proizvoda te razlike budu anulirane. Naš cilj su unificirani proizvodi, na osnovu kojih se mogu raditi analize", kazali su Pobjedi iz Cjenovnici.me.
Građani su, kako navode, zadovoljni njihovom idejom, a pratioci im na društvenim mrežama šalju prijedloge koje bi proizvode trebalo analizirati.
"Komentare koji favorizuju određene trgovinske lance nećemo objavljivati, jer nam je cilj da svi imaju isti tretman, kako bi građani stekli što realniju sliku o cijenama i mogućnostima za uštede. Postoje jasne procedure kako bi se eliminisali komentari nepristojne sadržine", navode iz ovog portala.
Nastaviće, kako navode, da osluškuju mišljenje građana i raditi mjesečne analize kretanja cijena i procenat ušteda koji bi mogli ostvariti na proizvodima koje analiziraju. Planiraju da to rade mjesečno, a ako bude potrebe i češće.
Prema analizi kretanja cijena u maloprodajama tokom maja, koju su objavili prije nekoliko dana, navode da su građani na osnovu 49 analiziranih proizvoda mogli prosječno na mjesečnom nivou ušteđeti 19,22 odsto. Na listi proizvoda koje analiziraju ne nalaze se samo osnovne životne namirnice, već i slatkiši, kafa, pića i proizvodi higijene. Zanimljivo je primijetiti razliku u cijeni za pelene koja se u pojedinim prodavnicama kretala između 9,99 do čak 14,99 eura te deterdženta za suđe od 1,99 do 3,15 eura.
