Kompozitor Vladimir Maraš kaže da su muzičari, kada su posrijedi autorska prava, u nešto boljoj poziciji. Ipak, i tu postoje brojni problemi, među kojima prednjači piraterija.
Predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika Milorad Popović ocjenjuje da je književnost u Crnoj Gori na marginama. Tome je, smatra doprinijela loša ekonomska situacija koja se najviše odrazila na kulturu.
No, sa druge strane loša ekonomska situacija, izrodila je, kaže Popović dosta dobrog stvaralaštva, čak najboljeg u posljednjih 100 godina, što je smatra paradoks:
“Jednostavno se više ulaže u scensku kulturu, u subkulturne vrijednosti tako da je kod nas knjiga zadnja rupa na sviralo”.
Bolji dani za književnost u Crnoj Gori teško da će doći, kaže Popović. Dodatni razlog za pesimizam je, kako ističe to što, iako je trebalo da konkurs za izdavaštvo bude raspisan početkom godine, to još nije urađeno:
“Plašim se da će se ove godine desiti totalni kolaps izdavaštva i to kada naši pisci u međunarodnom konteksu ostvaruju veoma zapažene rezultate, kaže on.
A kada je riječ o autorskim pravima muzičara situacija je nešto bolja.Veliki koraci napravljeni su kaže kompozitor Vladimir Maraš 2006. kada je Crna Gora dobila Organizaciju za zaštitu autorskih prava:
“ Moja generalna ocjena je o zaštiti autorskih prava je pozitivna, s tim što ne smijemo zanemariti sve faktore koji u ovom trenutku ne idu u prilog toj tvrdnji. Svi zajedno moramo raditi da u godinama pred nama to bude na većem nivou, treba pomoći da se to desi danas, a ne sjutra”.
Problem nije, kaže u Zakonima već u svijesti i navici naroda da ne poštuje nemarterijalne stvari kakva je muzika:
“Na prvoj liniji korisnici autorskih prava i autori. U tom smislu mediji kojima treba objašnjavati, nešto što je više nego logično da imaju obavezu da za koriščenje autorskih djela moraju da plate nadoknadu.Zatim manji korisnici -kafići, butici koji sve to doživljavaju kao neke namete, a ne shvataju da koriste nečija djela za ostvarivanje svojih poslovnih aktivnosti, dodaje Maraš.
Govoriti o nepoštovanju autorskih prava, nemoguće je, kaže Maraš a ne pomenuti pirateriju koja je uzela maha:
“Piraterija je isto što i šverc samo što u domenu muzike mi nijesmo veliko tržište tako da i oni malobrojni koji su pokušali da se bave izdavaštvom shvatili su da je to nemoguće dok je situacija takva da morate da uložite pet hiljada eura u neko izdanje, a da ga već sjutra prije nego što izađe zvanično pronađete na prvom čošku kod nekog prodavca cigareta ili negdje među nekim suvenirima.”
No, da bi se autorska prava u potpunosti zaštitila neophodno je da se uključi i država, dodaje Maraš:
“Bilo koji proces da krene da se dešava u vezi sa intelektulnom svojinom vjerovatno bi morali da tražimo vještake iz inostranstva zbog toga što mi kao mlada država tek sada dolazimo u domen zaštite autorskih prava kroz taj sudski dio, kaže on.
Nije na odmet, dodaje Maraš ugledati se na zemlje kao što su na primjer Hrvatska i Slovenija, koje su ostavile iza sebe sve probleme u vezi sa kršenjem autorskih prava muzičara.
