Zatraženo je od Prihvatilišta za strance i Centra za primjenu blažih mjera da preispitaju postupanje službenika i preduzmu mjere u skladu sa zakonom. Iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda rečeno je Pobjedi da još nijesu dobili odgovor nadležnih šta su konkretno učinili.
Ombudsmanu je prijava o ovom slučaju stigla putem elektronske pošte 17. avgusta prošle godine. Indijke su prijavile službenici u Prihvatilištu navodno nedolično ponašanje policajca koji je bio u alkoholisanom stanju. Ispričale su da je bio ispred njihove sobe, u hodniku, i da je rukama gestikulirao u pravcu sobe u kojoj se nalazio mlađi muškarac. To su protumačile ,,kao da on navodi na zbližavanje njihovo sa mlađim muškarcem i eventualni seksualni odnos“. Policijski službenik je negirao njihove optužbe. Kazao je da su mu navodno Indijke pokazivale rukom, gestikulirajući u njegovom pravcu i da ih je shvatio da ga pitaju koliko je sati. Rekao je da je kroz zatvorena vrata sa staklom okrenuo i pokazao telefon, da bi vidjele koliko je sati. Negirao je navode da je bio pijan. Tog dana je vođa smjene bila mlađa policijska inspektorka koja je negirala osnovanost prijave strankinja. U njenoj izjavi je navedeno i da je kontrolisala sigurnosne kamere i da nije konstatovana nijedna nepravilnost.
Ombudsmanu je tokom istraživanja ovog slučaja rečeno da je prostor gdje su se nalazile Indijke bio pokriven video nadzorom. Po navodima službenika Odjeljenja za telekomunikacione i elektronske tehnologije, video snimak sa nadzorne kamere, ipak, nije bilo moguće očitati. Kažu da su ustanovili da je hard disk neispravan. Radović je zato zatražila da bez odlaganja stave u funkciju video nadzor i obezbijede odgovarajuće skladištenje i dostupnost video zapisa.
Zaključila je da Prihvatilište nije bez odlaganja sprovelo zakonit postupak ispitivanja svih navoda ovog slučaja. Ukazala je i da odgovorno lice u Prihvatilištu ne smije donositi odluke samo na osnovu dokumenata ili informacija koje mu dostave policijski službenici, koji su pod sumnjom da su učestvovali u radnjama na štetu žrtve takvog postupanja, već mora pokazati da ih je kritički ispitao. Kako se radi o djelima koja se gone po službenoj dužnosti, prema njenim riječima, obaveza sprovođenja istrage postoji i bez krivične prijave ili tvrdnje o zlostavljanju kada postoje druge dovoljno jasne indicije koje ukazuju da je do toga došlo.
Radović je zaključila da je propustom Prihvatilišta da preduzme temeljne, blagovremene i razumne mjere kako bi ozbiljni navodi o zlostavljanju bili ispitani, prekršen proceduralni aspekt člana 3 Evropske konvencije, a u vezi sa članom 31 Ustava Crne Gore na štetu podnositeljka pritužbe.
''U trenutku uzimanja izjava od službenika, podnositeljke pritužbe su već bile prinudno udaljene, tako da izjavu od njih nije bilo moguće uzeti. Državni službenici (uključujući policijske i zatvorske službenike), koji rade u ovim jedinicama imaju dužnost da vode računa o svim licima smještenim u Prihvatilištu. Ovo podrazumijeva i dužnost da o indicijama o zlostavljanju bez odlaganja obavijeste i nadležni organi'', navela je ona.
