U skoro svim školama u Crnoj Gori sjutra će se održati štrajk upozorenja zbog toga što je centralizovanim obračunom zarada nastavnicima umanjena plata do 50 eura, a nekima i više, rekao je za Pobjedu predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja koja se tiču ove teme.
Božović kaže da na ovaj način žele da upozore vlasti da moraju da poštuju propise i da im je plata umanjena mimo akata. Štrajk upozorenja, prema njegovim riječima, organizovaće se na način da neće ometati odvijanje nastave. To znači da će profesori u vremenu mimo časova održati skup na kom će razgovarati o aktuelnom problemu. Sindikalci su poručili da će nakon toga nadležnima dati rok od 15 dana da koriguju obračun zarada na način da nikome ne bude plata smanjena. Ako ne dođe do kompromisa, slijedi sjednica Glavnog odbora na kojoj je najavljeno da će se razmatrati modeli dalje radikalizacije – obustava nastave, masovni protest ili, kako su poručivali, nešto treće.
Bez dijaloga
Radnička organizacija kritikuje donosioce odluka što dva mjeseca ne odgovaraju na njihove dopise da sjednu za sto, razgovaraju i donesu zajedničko rješenje. Ministarka prosvjete nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanovićoglasila se prošle sedmice saopštenjem u kom je navela da je zatražila od premijera Milojka Spajićada se kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora uvećaju određeni dodaci za prosvjetare – dodatak za razredno starješinstvo da se poveća sa deset na 12 odsto, a dodaci za viša zvanja za po 0,2 odsto. Ministarka je poručila da podržava centralizovani obračun zarada i da nema pregovora o primjeni zakona. Sindikalci su pozdravili izjavu Jakšić-Stojanović, ali su kritikovali ministarku što im sedmicama ne odgovara na dopise. Oni su kazali da su ranije Ministarstvu dostavili prijedlog da se kroz izmjene GKU uvećaju određeni dodaci kako bi se anuliralo umanjenje koje je uslijedilo od 1. jula kada je krenuo novi obračun zarada u osnovnim školama. Iz radničke organizacije su poručili da je ministarka dostavila premijeru nešto što su u suštini oni inicirali, ali da Jakšić-Stojanović ne razgovara sa njima. Nijesu još dobili nikakav poziv od nadležnih za sastanak zbog čega je krajem prošle sedmice iz Sindikata prosvjete ponovljeno da neće odustati od štrajka upozorenja, ali ni od dalje radikalizacije ukoliko ne bude socijalnog dijaloga sa nadležnima.
Oni su krajem sedmice organizovali okrugli sto sa kojeg je poručeno da Granski kolektivni ugovor ima veću pravnu snagu od zakona, i kada su određene odredbe u interesu za zaposlene. Objašnjavali su da se određeni dodaci, poput razrednog starješinstva, mentorstva, obračunavaju kroz koeficijente kroz Granski kolektivni ugovor i da oni ne mogu da se obračunavaju po Zakonu o javnim zaradama. Pojedini pravnici su tada kritikovali nadležne što izostaje dijalog i poručili su da ne treba profesori da štrajkuju, već da sjednu svi zajedno za sto i dođu do dogovora u interesu svih strana. Međutim, do tog sastanka još nije došlo.
Prepucavanje
Predstavnici vlasti i radničke organizacije, u međuvremenu, nastavili su da razmjenjuju argumentaciju o spornom obračunu zarada preko medija. Tako je iz Ministarstva finansija krajem prošle nedjelje saopšteno da je tamošnja budžetska inspekcija kontrolisala obračun zarada u četiri osnovne škole i da su pronašli određene nepravilnosti. Naveli su da se nepravilnosti odnose na nepostojanje jasnih pravila za obračun časova preko norme i zamjene, na pogrešan obračun dodatka za odjeljensko starješinstvo, nezakonito vrednovanje minulog rada, isplatu sindikalnog dodatka bez pravnog osnova i nepravilne naknade za bolovanje. Zaključeno je da sve to ukazuje na potrebu i opravdanost uvođenja centralizovanog obračuna zarada. Na te saopštene informacije ponovo je reagovao Sindikat prosvjete, navodeći da pomenuta inspekcija nije nadležna da presuđuje i tumači Granski kolektivni ugovor, te da, pored ostalog, nije sporan sindikalni dodatak, jer se isplaćivao na osnovu odluke određene komisije, na osnovu dogovora sa tadašnjom vladom. Rekli su da su direktori obračunavali zarade na osnovu propisa. Iz Sindikata su kazali da je budžetska inspekcija direktno podređena ministru finansija Novici Vukoviću, te da je sve određeno po principu ,,kadija te tuži, kadija ti sudu“.
Sindikat prosvjete je zbog spornog obračuna zarada ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija nedavno organizovao protest, nakon čega su vlasti podnijele inicijativu Ustavnom sudu da se ocijeni zakonitost šest članova Granskog kolektivnog ugovora, od kojih je najvažniji član 22 koji propisuje određene dodatke za nastavnike. Radnička organizacija je kritikovala potez nadležnih, ističući da žele da dokažu da je sve do sada u prosvjeti bilo nezakonito, ali i da disciplinuju nastavnike. Oni su izjavljivali da Granski kolektivni ugovor nije donio sam Sindikat prosvjete, već da je ranije potpisan zajedno sa tadašnjom vladom, odnosno resornim ministarstvom. Ukazivali su da sve što prosvjetari dobijaju proizilazi iz propisa koje nijesu sami donosili. Sindikat je najavio da neće sjedjeti skrštenih ruku i da će se boriti za prava zaposlenih.
Obustava nastave
Iako su nadležnima dali rok od 15 dana za dogovor, te najavili potencijalni generalni štrajk, prema propisima, nastavnici na njega nemaju pravo, jer još nije usvojen akt o minimumu procesa rada. Sindikalci su i zbog toga kritikovali resorno ministarstvo, navodeći da deset godina traže da se donese taj akt, ali da ne mrdaju sa mjesta, jer ,,nekome odgovara da se onemogući pravo nastavnika na radikalizaciju“.
Prosvjetari su 2023. godine, takođe, nezadovoljni svojim položajem, organizovali u školama štrajk upozorenja u trajanju do jedan sat. Nakon toga, do većeg mimoilaženja sa nadležnima došlo je početkom 2024. godine kada je Vlada odbila po Granskom kolektivnom ugovoru da im isplati uvećanu zaradu od deset odsto. Sindikalci su i tada pozivali nadležne na dijalog i dogovor, ali sedmicama ove dvije strane nijesu dolazile do kompromisa. Kako ni tada nije postojao akt o minimumu procesa rada, radnička organizacija pozivala je resorno ministarstvo da ga donesu, ali im je iz tog resora odgovarano da po propisima moraju da drže nastavu u trajanju od 45 minuta. U februaru te godine sindikalci su sami donijeli akt o minimum procesa rada na način što su odredili da nastavnici mogu da ne drže nastavu, već da dolaze u školu i da četiri sata obavljaju administrativne poslove. Veliki broj nastavnika se odazvao pozivu na štrajk koji je trajao - tri dana. Uslijedio je brzo dogovor sa predstavnicima vlasti i potpisan je sporazum o uvećanju zarada. Iako je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obećano da neće preduzimati nikakve mjere zbog, kako su do tada isticali, nezakonitog štrajka – to se nije desilo. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, odnosno zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore pokrenuo je sudski postupak protiv Sinikata prosvjete zbog nezakonitog štrajka. Dobili su pravosnažnu presudu da je štrajkački odbor Sindikata prosvjete organizovao štrajk mimo propisa. Međutim, zbog toga niko od nastavnika nije snosio posljedice. Nije bilo otpuštanja ili eventualno nekih drugih sankcija.
Tužbe
Sindikat prosvjete, bez obzira na taj sudski epilog, ne odustaje od eventualne ponovne organizacije generalnog štrajka. Iz te radničke organizacije nedavno je rečeno Pobjedi da nastavnici imaju pravo na bunt. Poručivali su da vlasti u slučaju obustave nastave ne mogu da otpušte sve nastavnike, jer, kako su rekli, neće imati ko da izvodi nastavu u učionicama. Navodili su primjere škola gdje su prošle godine svi, uključujući i direktore, stupili u obustavu izvođenja nastave.
Sporni centralizovani obračun zarada od 1. jula primijenjen je samo u osnovnim školama, dok će u vrtićima i srednjim školama, prema informacijama sindikalaca, početi da se realizuje od januara sljedeće godine. Prosvjetari su kritikovali i taj potez nadležnih jer, dok poručuju da se nezakonito primala zarada do 1. jula, dozvoljavaju da takozvano bezakonje nastavi da postoji u vrtićima i srednjim školama sve do sljedeće godine. Pravnici su na nedavnom okruglom stolu prosvjetara komentarisali da nastavnici mogu da pokrenu tužbe zbog diskriminacije, ali i kršenja Granskog kolektivnog ugovora, što bi, kako su navodili, državi nanijelo veliku štetu.
