Puno očekivanja, pompeznih medijskih najava, mnogo političkih iskri a na kraju, poput naslova slavnog filma, „prohujalo je sa vihorom“. Ili je, ipak, precizniji onaj hrvatski prevod – „zameo ih vjetar“. Upravo tako: umjesto da poslanici u višednevnim saslušanjima domaćih učesnika afere Telekom, javnosti podastru optužbe o korupciji, neke nove tragove i saznanja - ako ih uopšte ima – zameo je vjetar tokom dana uzaludnih saslušanja.
Kako sada stvari stoje, Anketni odbor za prikupljanje činjenica o korupciji u postupku privatizacije Telekoma predaće samo tehnički izvještaj o svom radu Skupštini Crne Gore, jer njegovi članovi nijesu u stanju da se usaglase oko konačnog izvještaja, potvrđeno je Portalu Analitika iz vlasti i opozicije; takvu mogućnost je najavio član Anketnog odbora iz redova DPS-a Zoran Jelić u izjavi za Antenu M.
To praktično znači da je rad Anketnog odbora, kome danas 1. oktobra zvanično prestaje sedmomjesečni mandat, doživio potpuni krah jer nije utvrdio ni jednu relevantnu činjenicu o postojanju korupcije u privatizaciji Telekoma: sve je ostalo na indicijama i optužbama koje su već crnogorski mediji prenijeli, citirajući oduku o pomirenju Telekoma i američke Komisije za hartije od vrijednosti.
Naime, svi ispitanici koje je prošle sedmice saslušao Anketni odbor- bivši direktori Telekoma i tadašnji visoki zvaničnici Vlade- kategorički su negirali da je tokom privatizacije Telekoma bilo korupcije. Odgovore ispitanika su pozdravili članovi Anketnog odbora iz vladajuće koalicije, dok su opozicioni članovi - ne uzevši u obzir svjedočenja ispitanika - tvrdili na sjednicama da je ipak bilo korupcije, pozivajući se na nagodbu američke Komisije za hartije od vrijednosti i Mađar Telekoma. Ali i na lični osjećaj i izjave tipa „Ja vjerujem da je bilo korupcije u privatizaciji Telekoma...“
Politička bitka na Anketnom odboru: No, rad i, posebno zaključci Anketnog odbora, morali bi da se zasnivaju na nečemu mnogo opipiljivijem od osjećaja kojeg ima neki član tog parlamentarnog tijela.
Tokom višednevnog saslušanja rad Anketnog odbora se pretvorio uglavnom u političku predstavu namijenjenu biračkom tijelu. Opozicioni predstavnici u Anketnom odboru (Andrija Mandić, Predrag Bulatović i Koča Pavlović), pričom o korupciji u Telekomu, željeli su, sasvim prirodno, da namaknu političke poene i da dodatno pritisnu vlast u predvečerje izborne kampanje. Međutim, tokom ispitivanja nijesu pokazali baš zavidnu pripremljenost i kompetentnost za razotkrivanje složenih korupcijskih šema. Naprotiv: poput neuspješnih golgetera, propustili su mnoge šanse pa se teško može reći da su ubijedili javnost u opravdanost svojih stavova.
Posao ubjeđivanja biračkog tijela u korupciju su im otežali ispitanici, među kojima su dominirali veoma dobro pripremljeni predsjednik DPS-a Milo Đukanović ali i nekadašnji ministar ekonomije Darko Uskoković. Bivši menadžeri Telekoma – Obradović, Ivanović i Perović - uspjedli su u onome što su naumili: da ne kažu ništa više od onih pisanih izjava koje su ponudili na početku.
Objašnjene sporne kontribucije: Đukanović i Uskoković su objasnili ono što je bilo od starta sporno u cijeloj priči oko privatizacije Telekoma - isplata kontribucije od 0,3 eura po akciji manjinskim dioničarima.
Prema njihom svjedočenju, Vlada je donijela odluku o kontribuciji manjinskim akcionarima u ukupnom iznosu od tri miliona eura, kako bi Mađar Telekom otkupom manjinskih akcionara uložio još 23 miliona. To znači da su manjinski akcionari dobili ukupno 26 miliona eura, a samo jednim prometovanjem tog novca, Vlada je naplatila oko 4 miliona eura PDV-a, ili milion više nego što je kontribuirala manjinskim akcionarima
- Vlada je donijela odluku o kontribuciji od 30 centi po akciji i taj novac je otišao manjinskim akcionarima a ne Telekomu. Dakle, strani investitor je uložio 23 miliona eura otkupom manjinskih dionica, što znači da su manjinski akcionari dobili ukupno 26 miliona. To sa aspekta Vlade znači da se samo na osnovu naplate PDV-a u budžet slilo više od četiri miliona eura. Tako da je postojala sva ekonomska logika da se Vlada odrekne tri miliona eura u vidu kontribucija, objasnio je transakciju Uskoković na pitanje člana Anketnog odbora iz DF-a Predraga Bulatovića.
Predsjednik DPS-a je tokom saslušanja otišao korak dalje, ustvrdivši da je privatizacija Telekoma bila najuspješnija u crnogorskoj istoriji i da bi - sedam godina kasnije - isto postupio.
Sporni ugovori potpisani nakon privatizacije: Najviše polemike na svjedočenju je izazvala priča oko četiri sporna ugovora između mađarskog i crnogorskog Telekoma, preko koje se, prema tvrdnjama američke Komisije za hartije od vrijednosti, došlo do koruptivne šeme. Novost u cijelom slučaju je da su dva ugovora potpisana u Mađarskoj i da ih nijesu potpisali tadašnji crnogorski direktori Telekoma.
Tokom višesatnog saslušanja održanog u petak, Đukanović je istakao da su sva četiri sporna ugovora nastala poslije privatizacije.
On je pritom dodao da nije imao ni lične ni profesionalne veze sa potpisivanjem konsultantskih ugovora koje su sklopili crnogorski i mađarski Telekom 2005. godine, a koji su u SAD označeni kao koruptivni. Među njima je i ugovor sklopljen sa kompanijom Sigma iz Njujorka, na osnovu kojeg je Đukanovićeva sestra, advokatica Ana Kolarević, za konsultantske usluge plaćena sa 260 hiljada eura. Đukanović je kazao da taj ugovor nije sporan, jer je Ekonomski fakultet utvrdio da je ta usluga koja je podrazumijevala restrukturiranje kompanije, u potpunosti ispunjena.
- Izbor kompanija - konsultanata bio je u nadležnosti menadžmenta Telekoma, odnosno mađarskih vlasnika, rekao je Đukanović, koji je bio izričit u stavu da u slučaju Telekom nije bilo korupcije.
Sve oči uprte u Njujork: Da li je ili nije bilo korupcije, odlučiće se – ne u Podgorici i Skupštini – nego tamo gdje su i počele da se dešavaju stvari, u SAD. Naravno, ako uopšte bude suđenja, jer su u ovakvim slučajevima česta vansudska poravnanja. Pripremno ročište u procesu koji je američka Komisija za hartije od vrijednosti pred Okružnim sudom u Njujorku pokrenula protiv trojice bivših direktora Mađar Telekoma, biće održano 12. oktobra.
Prethodno, krajem prošle godine Dojče Telekom i Mađar Telekom pristali su da plate 95 miliona dolara nagodbe, a američka Komisija je potom tužila tadašnje rukovodioce Mađar telekomaTamaša Marvaija, Eleka Štrauba i Andraša Baloga. Američka Komisija ih sumnjiči da su visokim crnogorskim Vladinim zvaničnicima platili 7,35 miliona eura mita tokom privatizacije Telekoma 2005. godine. Stranke u postupku treba da do 3. oktobra dostave dokumentaciju sa planom vođenja postupka, broj i identitet svjedoka, kao i broj i identitet vještaka koji će biti konsultovani. Najinteresantnija stvar je da li će biti svjedoka iz Crne Gore, kao i njihov identitet (!).
Pored toga, američka Komisija za hartije od vrijednosti na tom ročištu - koje je jednom odlagano zbog zahtjeva za izuzeće sudije - treba da se izjasni i postoji li mogućnost da se sa optuženim bivšim direktorima postigne vansudsko poravnanje. Cjelokupna crnogorska javnost sa pažnjom očekuje pripremno ročište trojici bivših mađarskih direktora, dva dana uoči crnogorskih izbora, a svaka odluka iz ovog procesa može imati političke reperkusije.
U svakom slučaju, tek će pripremno ročište naznačiti u kom će se smjeru odmotavati klupko afere Telekom. Saslušavanja u Anketnom odboru bila su samo jednokratna predstava za javnost.
Predrag ZEČEVIĆ
