Otvarajući konferenciju, crnogorski premijer Igor Lukšić je kazao da je ključ prosperiteta kontinuitet ekonomskog rasta, ali se on ne može postići povećanjem poreskih stopa.
- Ali ne ekonomski rast kao cilj sam za sebe, za uzak krug pojedinaca. Naprotiv, njegovo ostvarenje treba da na nivou društva obezbijedi blagostanje, sigurnost, zadovoljenje raznovrsnih potreba i veći stepen kvaliteta života za svakog od nas pojedinačno, kazao je premijer, dodajući da male države, kakva je Crna Gora, ne mogu promijeniti globalne tokove, ali se u novim okolnostima moraju prilagoditi situaciji kako bi njihove ekonomije postale otpornije, konkuretnije i vitalnije, istakao je Lukšić.- Pojedine ekonomske oblasti potrebno je dodatno podržati nastavkom ulaganja u infrastrukturu. Ogroman i vidljiv rad na unaprjeđenju infrastrukture treba nastaviti i u narednim godinama kako bi se u naredne 3 godine uložilo najmanje 150-200 miliona eura u različite projekte. I bogat ljudski potencijal koji je u razvoju i neophodan kao podrška svim ostalim. Perspektiva Crne Gore je u realnoj mogućnosti da bude atraktivan sistem koji će nuditi kompletnu ponudu, kazao je Lukšić, napomenuvši da je protiv povećanja poreskih stopa.
- Umjesto da mijenjamo poreske stope, treba da mijenjamo sebe, način razmišljanja da ne bi podrili temelje ekonomske održivosti Crne Gore. Trošimo manje, opravdavajući na taj način povjerenje investitora. Javna potrošnja je danas svedena na oko 40 odsto, a do 2016. javni dug će biti oboren na oko 42 odsto BDP. To govori jako puno o kredibilnosti politike javnih finansija, objasnio je crnogorski premijer.
Prema njegovim riječima, rebalans budžeta i anti-krizne mjere za 2012. godinu je odgovor da se na najadekvatniji način suprotstavimo ekonomskim izazovima sa kojima se suočava Evropa, odnosno i Crna Gora.
- Odgovor na probleme, a ne stavljanje problema pod tepih. Zapravo, olako nuđenje rješenja je neodgovorno, čak i neinteligetno. Svjesni da bilo kakvo drugo ponašanje vodi u ekonomski sunovrat iz koga se teško izlazi. A tada ima najmanje socijalne pravde, kazao je premijer.
Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, smatra da model privređivanja koji se bazira na uvozu, potrošnji i zaduživanju, mora biti zamijenjen solidnom proizvodnom bazom orijentisanom na izvoz.- Takav pristup će otvoriti mnoga radna mjesta. Crna Gora jeste mala da bi uticala na globalnu ekonomsku privredu, ali u vođenju ekonomske politike mora se polaziti isključivo od svojih interesa,. Postoje različiti instrumenti koji joj omogućavaju da aktivnom politikom stimuliše rast i izvoz, zadržavanjem nacionalne kontrole nad ključnim prirodnim resursima, kazao je Mijušković, koji očekuje da će poruke ove konferencije biti preporuke državnim organima za kreiranje ekonomske politike.
- Trebamo prvo utvrditi nivo prirodnih resursa sa kojima raspolažemo. Onda treba da pristupimo valorizaciji, ali na način da se naše ekonomsko bogatsvo ne izgubi u svjetskoj ekonomskoj globalizaciji, objasnio je Mijušković, koji predlaže značajno smanjenje administrativnih troškova i biznis barijera.
- Država je vodila socijalnu politiku, a događaji iz posljednjih godina su prenijeli lošu poruku investitorima, kazao je Mijušković.
Profesor Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov smatra da je u Evropi došlo do oštre ekonomske podjele između bogatog sjevera i siromašnog juga.
- Tu prije svega mislim na veliki dug privatnog sektora južne Evrope. Na jugu su velike i socijalne tenzije. Javni i privatni dug zemalja južne Evrope, među kojima su i zemlje Zapadnog Balkana je mnogo brže rastao nego ekonomija. Ipak, zabilježeni su trendovi smanjenja javne potrošnje. Tako je Crna Gora smanjila udio javne potrošnje u BDP-u za 4 odsto, naveo je Gligorov, navodeći da je konkretni problem Crne Gore smanjeni javni prihodi u odnosu na BDP-a.
- Ipak, ključni problemi u EU nijesu javni dugovi država već stanje u bankarskom sektoru i korporacijamama. Dugovi zemalja se mogu otpisati, ali ne i loši bankarski krediti i dugovi korporacija, objasnio je Gligorov.
- Zbog toga se može desiti da velike zapadne banke napuste zemlje Južne Evrope i vrate se kući. Tu je rizik eurozone, naveo je Gligorov.
Potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za Balkan Jelko Kacin smatra da sje nedostatak vizije glavni razlog za najveću krizu u kojoj se našla EU od osnivanja.
- Zbog toga nema političara u EU koji nije izgubio izbore. Ekonomski indikatori EU su veoma loši. Dotaknut je nivo nezaposlenosti iz Velike depresije tridesetih godina. Konzervativni evropski političari nijesu željeli da se bave korjenima krize već simptomima. Euro nije stavljen na zdrave osnovne, nemamo fiskalnu uniju, pa smo imali od starta sistemsku grešku koja je udesetostručila nivo krize, objasnio je Kacin.
Dvodnevnu konferenciju organizuje Privredna komora, a razloge za organizaciju jedne ovakve konferencije našli su prije svega u stanju nacionalne ekonomije i našoj potrebi, da pokušaju naći odgovore na najvažnija ekonomska pitanja koja su aktuelna u Crnoj Gori. Rad konferencije, kako je predviđeno programom, odvijaće se kroz izlaganja na tri panela i tri radna stola.
-Nesumnjivo je da se usled spleta istorijskih okolnosti i društveno političkih razloga naš privredni potencijal nije dovoljno razvijao i da sadašnji stepen razvoja Crne Gore daleko zaostaje za njenim realnim dometima. Ovo se posebno odnosi na sjeverni dio naš države, koji je izuzetno bogat sirovinama za razvoj rudarstva, industrije građevinskog materijala, vodnim potencijalima, šumama, resursima za razvoj stočarstva i voćarstva, kao i mogućnostima za razvoj turizma, ocijenjeno je na prvom panelu.
Konferenciji prisustvuju studenti ekonomije sa tri crnogorska Univerziteta, a panelisti su:
Vladimir Gligorov, Jelko Kacin, Karl Fink, Jože Damijan, Vladimir Kavarić, Radoje Žugić, Predrag Sekulić, Ivan Saveljić, Vujica Lazović, Branka Pavlović, Nikola Fabris, Velimir Bole, Goran Knežević, Aldo J. Martinez, Dragan Lajović, Darko Petrušić, Anđelko Lojpur, Mira Vukčević, Sanja Vraneš, Manijeh Reyhani, Jovan Mirković, Predrag Ivanović, Aleksandar Bogdanović, Branislav Đuranović, Milorad Katnić, Ivan Ribnikar, Aleksandar Damjanović, Christian Mandl, Ljiljana Filipović, Andrija Lompar, Vuk Roćen, Verica Maraš, Mihailo Burić, Daliborka Pejović, Saša Popović, Biljana Gligorić, Zorica Kalezić, Branko Radulović, Jovan Lekić, Vojin Žugić, Sonja Tomović Šundić, Lin Montgomeri...
Nakon završetka Konferencije biće objavljen Zbornik radova koji će biti podijeljen svim učesnicima.
