Kultura
  • Portal Analitika/
  • Kultura /
  • Počinje treći Festival etnološkog filma u Risnu: Filmske priče o baštini od Balkana do Australije

Od 31. avgusta do 3. septembra biće prikazano deset ostvarenja

Počinje treći Festival etnološkog filma u Risnu: Filmske priče o baštini od Balkana do Australije

Prvog dana biće prikazani „Krošnja“ Predraga Todorovića, „Zemlja Kereka“ Ivana Galavnjova i „Zvuk mog telefona“ Dženifera Degera i Pola Gurumuruvuja. Selektor festivala je reditelj Vladimir Perović

Počinje treći Festival etnološkog filma u Risnu: Filmske priče o baštini od Balkana do Australije Foto: NVO Medaur Risan
Portal AnalitikaIzvor

Treće izdanje Festivala etnološkog filma održaće se u Risnuod31. avgusta do3.septembra u organizacijiNVO ''Medaur'' Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.

Ovogodišnje izdanje je revijalnog i tematskog karaktera, a biće prikazano deset filmova po selekciji reditelja Vladimira Perovića. 

Centralni program biće održan na platou palate Ivelić u Risnu sa početkom u 20 časova.

Iz NVO ''Medaur''su kazali da je tema festivala je nasljeđe, ostavština, baština, a Risan, najstarija naseobina na području Crne Gore, bila je inspiracija za biranje ovogodišnje teme. 

„Kroz filmove autora od Balkana do Australije saznaćemo i nove priče o nasljeđu drugih država i naroda, a ujedno naučiti da više cijenimo svoju ostavštinu i njegujemo je na pravi način. Naši gosti su i reditelji čiji se filmovi nalaze na ovogodišnjem programu i u interakciji sa publikom biće u mogućnosti da predstave stvaralaštvo, popularizuju filmsku produkciju i na bliži način nas upoznaju sa kulturom zemlje iz koje dolaze“, kazali su oni.

Prvog dana Festivala biće prikazana tri filma i to su: „Krošnja“ Predraga Todorovića iz Srbije, „Zemlja Kereka“ Ivana Galavnjova iz Rusije i „Zvuk mog telefona“ australijskih reditelja Dženifera Degera i Pola Gurumuruvuja.

U nedelju, 1. septembra, na programu je film holandske rediteljke Dorne Vaniuvel „U potrazi za enok“. 

Istog dana u 18 sati na risanskoj rivi biće otvorena izložba fotografija pod nazivom ,,Risan – nekad i sad''. Autori izložbe, politikološkinja mr Jelena Čečur i fotograf Ranko Maraš, nastojali su da odaberu fotografije Risna sačinjene do 80-ih godina XX vijeka, te da im one posluže kao model da sa iste lokacije i iz istog ugla prikažu kako Risan izgleda sada

Ponedeljak, 2. septembar, rezervisan je za priče o nasljeđu. U 18 sati u avliji porodice Kordić na Bujevini biće predstavljena publikacija ,,Porodica Kordić u Risnu'', autora Branislava Brana Kordića iz Risna. 

„Ovim programom želimo da istaknemo značaj arhivskog istraživanja i damo pozitivan primjer brige o porodičnim korijenima, a možda i da podstaknemo želju u nekom da se posveti istraživanjima istorijata svoje porodice. O značaju arhivskog istraživanja, kao i o poduhvatu autora da govoriće naša uvažena arhivistkinja Snežana Pejović. Publika će imati priliku i da posluša kako potrebu istraživanja sopstvenog porijekla vidi iz stručnog ugla antropološkinja Tamara Lepetić. Nakon ovog, uslijediće predavanje o pravu miraza u kotorskom Statutu iz 1616. godine Janka Paunovića, doktoranda na Institutu za rimsko pravo na bečkom pravnom fakultetu čiji fokus istraživanje jeste miraz, za njega ključna društvena institucija“, poručili su organizatori.

Istog dana od 20 sati publici će se predstaviti i autori Reza Madžlesi iz Irana sa filmom „Svanula je zora“, kao i crnogorski reditelj Miljan Vučeljić sa filmom „Doline“. Iste večeri biće prikazan i film „Zavještanje“ dansko-holandske produkcije reditelja Gudmunda i Hakona Sanda.

U utorak, 3. septembra na programu je „Mostod filigrana“ Žarka Joksimovića i Ersina Šamlija iz Srbije i Kosova, „Čamur“ bugarsko-ukrajinske rediteljke Tatjane Stanjeve. 

Ovogodišnji program se završava filmom “Život je“ reditelja Vladimira Perovića.

U dijelu programa pod nazivom ''Eho-festivala'' 4. i 5. septembra biće upriličena gostovanja saprojekcijama odabranih filmova na više lokacija – Dom starih ''Grabovac'' Risan, plato ispred Doma kulture na Mircu i u parohijskom domu u Dragoševom selu na Krivošijama.

Portal Analitika