''Kao što Vam je sigurno poznato, i prije uvođenja privremene uprave u obje gore navedene banke, a naročito nakon uvođenja privremene uprave i kasnije stečaja, prava akcionara, ali i samih banaka, najgrublje su kršena. Dosadašnjim odlukama svih sudova, ali u prvom redu postupanjem Centralne Banke Crne Gore, akcionari su lišeni bilo kakvih prava na pravnu zaštitu. Centralna Banka Crne Gore je išla do te mjere da je čak osporila pravo akcionarima da se upoznaju sa njenim izvještajima, koji navodno ukazuju najprije na potrebu uvođenja privremene uprave, a potom i na navodnu potrebu oduzimanja dozvole za rad obje banke, što za direktnu posljedicu ima stečaj'' naveo je Milošević u obraćanju Žugiću.
On je objasnio da je tužbama ukazano na nezakonitost odluka koje je donijela Centralna banka, kao i na to da su njene radnje, kako ističe, u sprezi sa drugim institucijama, bile oličenje čina političke odmazde.
''Nije logično da se baš u istom danu steknu uslovi za uvođenje privremene uprave u dvije banke, a samo u nekoliko dana rješenje o otvaranju stečaja u društvu Meljine Kompleks doo i navodno steknu uslovi za otvaranje brojnih istraga, od kojih većina ni nakon skoro dvije godine nije završena. S obzirom da je postalo više nego očigledno da je istraga SDT-a u slučaju e-commerce Atlas Banke ćorsokak i da 63 miliona nisu smjela biti izuzeta iz aktive Atlas banke, Centralna Banka kroz period od skoro dvije godine nije htjela preispitati svoje, očigledno pogrešne, odluke. Naprotiv, kroz privremenu upravu dozvoljeno je iznošenje preko 21 milion sredstava banke i time oštećena i banka i deponenti koji nisu učestvovali u takvom mehanizmu iznošenja depozita. Dozvoljeno je zapošljavanje novih kadrova, koji su prema saznanjima mojih vlastodavaca povezani sa Centralnom bankom i stečajnim upravama, dok su dugogodišnji radnici banaka ostavljani bez posla'' naveo je Milošević.
On je istakao da je odlukom Komisije za kontrolu dosijea Intepola utvrđeno da ne postoje razlozi za raspisivanje Interpolove potjernice protiv krajnjeg vlasnika većinskih akcionara obje banke Duška Kneževića, a iz razloga što je Komisija utvrdila da „postoji prevladavajuća politička dimenzija“ u slučajevima koji se vode protiv Kneževića i sa njim povezanih osoba.
''Ovo dalje implicira gotovo siguran uspjeh u postupcima međunarodnih arbitraža, čiji su predmeti i očigledno politički motivisani napadi na Atlas banku i IBM banku'' kazao je Miošević.
On je Žugiću dostavio i dopis kancelarije HALE and DORR, koja zastupa Kneževića u postupcima koji se vode shodno odredbama Vašingtonske konvencije. Uvidom u ta dokumenta, kako kaže, može se utvrditi da je postupak prema državi Crnoj Gori formalno započet, da isti vodi jedna od vodećih svjetskih kancelarija, te obim pretrpljene štete. Smatra da sadržina priloženog dopisa, te biografije ličnosti koje stoje iza istog, dovoljno govore o ozbiljnosti spora, težini i visini potencijalne štete po državu Crno Goru.
''Zbog svega navedenog smatramo da je cjelishodno da Centralna Banka Crne Gore razmotri plan sanacije štete izazvane njenim protivzakonitim radnjama, pa predlažemo da se u cilju iznalaženja najboljeg rješenja održi sastanak između predstavnika CBCG i predstavnika akcionara obje banke. Pored razgovora o modelima za izlazak iz situacije u kojoj se trenutno nalaze obje banke i njihovi akcionari krivicom Centralne banke, a predloge kojih modela očekujemo sa Vaše strane, posebno imajući u vidu izvjesne gubitke sporova na međunarodnom planu, tema sastanka bili bi i razgovori o mogućnostima otkupa aktive i pasive obje banke od strane njihovih akcionara i utvrđivanje plana sanacije i isplate depozita deponentima obje banke, u iznosima koji nisu namireni od strane Fonda za zaštitu depozita'' naglasio je Milošević.
Dodaje da bi predmet sastanka obuhvatao i postupak ponovnog preuzimanja banaka, što bi podrazumijevalo i kontrolu ili reviziju postupanja privremene i stečajne uprave Atlas i Invest Banke od 7. decembra 2018. godine.
