Crna Gora može završiti proces pristupanja EU-u do roka koji je zacrtala ako u toj zemlji postoji politička volja za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, a u Srbiji treba dati vremena izbornim pobjednicima da definiraju svoj pristup prema europskim integracijama, rekao je danas hrvatski premijer Andrej Plenković.
Plenković je na konferenciji o proširenju rekao da Crna Gora može zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja ove godine "pod uvjetom da postoji iskrena volja za rješavanjem određenih pitanja koja su sastavni dio poglavlja 23 (temeljna prava) i poglavlja 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika).
Pristupni pregovori Crne Gore
Rekao je da u tim poglavljima postoje elementi koje treba riješiti, a koje dosadašnje crnogorske vlade nisu na odgovarajući način riješile. Dva od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila već su riješena.
"Preostalo ih je šest, od kojih su četiri isključivo u nadležnosti izvršne vlasti. Dvije su nešto složenije jer zadiru u područje pravosuđa ili se pak tiču podataka o nestalim osobama - onima koji su nestali tijekom agresije Jugoslavije i Miloševićeva režima na Hrvatsku", rekao je Plenković.
Crnogorska vlada nedavno je donijela odluku da promijeni ime bazena u Kotoru i formalno odobri postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinju, što su bila dva od šest hrvatskih zahtjeva.
Ostali se odnose na utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje logoraša iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica, pitanje granice i povratak Školskog broda Jadran.
Pobjeda Studentske liste
"Pozivam svoje kolege u Savjetu da pomognu Crnoj Gori u rješavanju tih pitanja. Ako se to ostvari, vjerujem da je datum za dovršetak procesa 2028. koji je zasad tek prijedlog, ostvariv", kazao je.
Dodao je da ima dojam da se na tim pitanjima radi.
"Ako nastave u dobrom duhu moći ćemo privesti taj proces kraju na način na koji bi svi to željeli vidjeti", istaknuo je hrvatski premijer.
Naglasio je da se Hrvatska prema Crnoj Gori ponaša vrlo konstruktivno, za razliku od nekih drugih država članica koje nekim zemljama kandidatkinjama blokiraju čak i početak pregovora.
"Da smo htjeli biti prepreka pristupanju Crne Gore, naša bi politika bila sasvim drukčija. Zapravo smo bili vrlo prijateljski nastrojeni i konstruktivni."
Što se Srbije tiče, Plenković je rekao da nakon pobjede Studentske liste treba vidjeti kako će izgledati buduća vlada i kakva će biti njezina politika.
"Ne znamo točno kakva su stajališta Studentske liste, njihovi stavovi o europskim pitanjima su, recimo to tako, složeni", kaže hrvatski premijer.
Dodaje da oni tijekom predizborne kampanje nisu previše otkrivali o svojim planovima, što se s taktičkog gledišta može razumjeti.
Prednosti članstva u EU
"No, sada kada preuzimate odgovornost morate objasniti za što se zalažete. Ono što je svim promatračima upalo u oči jest da tokom izbora nije bilo baš nijedne evropske zastave. To se ne bi moglo shvatiti kao izrazito proevropski pokret", rekao je Plenković.
Upitan o prednostima članstva u Evropskoj uniji, Plenković je rekao da je ono u svakom pogledu pozitivno.
"Smatram da je pozitivno u svakom pogledu, zapravo i ne vidim neke značajne negativne strane. Istina mnogi politički akteri iznose negativne stavove o Evropskoj uniji, ali to je sastavni dio jačanja naše političke rasprave i demokracije", rekao je Plenković.
Dodao je da se nedovoljno objašnjavaju stvari u vezi s EU-om te da je u aktualnom komunikacijskom prostoru razlikovanje istinitih od lažnih informacija ozbiljan izazov. Istaknuo je tri pozitivna elementa koristi od članstva. Prvi je stabilnost i sigurnost i prilika za razvoj ekonomije.
"Postaje dio moćne organizacije koja vam pomaže ublažiti razne vanjske šokove i krize".
Drugi element, posebno za nove članice jest da postaju neto primateljice pomoći iz evropskog budžeta, a treći je da snažno unutarnje tržište jača konkurentnost i djeluje podsticajno zbog poduzetničkog i investicionog okruženja.
