Cilj je bio da se razmjene iskustava i dobre prakse u oblasti javnih ovlašćenja koje su privrednim komorama povjerile nacionalne institucije, kao i identifikuju zajednički izazovi i mogućnosti za unapređenje uloge komora u savremenom privrednom ambijentu.
Predsjednica PKCG dr Nina Drakić kazala je da su privredne komore već decenijama neizostavan dio privrednih sistema, a njihova uloga je postajala sve važnija u procesu razvoja ekonomije, podsticanja investicija i unapređenja poslovnog ambijenta. Međutim, ono što ovu ulogu čini još značajnijom jesu upravo javna ovlašćenja koja su komorama povjerena kroz zakonske i podzakonske akte.
!Javna ovlašćenja predstavljaju specifične nadležnosti koje privredne komore ostvaruju u ime države, ali i u interesu privrednih subjekata. Potvrda su povjerenja koje društvo ima u komore kao institucije koje nisu samo servis preduzetnika, već i partner državnim organima u sprovođenju određenih administrativnih i regulatornih funkcija. Takva uloga komora iziskuje visok nivo odgovornosti, transparentnosti i stručnosti“, rekla je Drakić.
Ona ističe da javna ovlašćenja nijesu samo administrativna zaduženja – ona su most koji povezuje interese različitih aktera, obezbjeđuje zakonitost poslovanja i doprinosi stabilnosti i predvidivosti poslovnog okruženja. To je razlog zašto komore kontinuirano jačaju kapacitete, unapređuju procedure i digitalizuju usluge, kako bi odgovorile na savremene izazove i potrebe privrednika.
„Saradnja sa državnim institucijama je ključna za efikasnu realizaciju javnih ovlašćenja. Samo kroz partnerski odnos i otvoreni dijalog možemo stvoriti ambijent u kojem će privreda imati uslove za razvoj i inovacije, a država alate za efikasnu kontrolu i podršku“, kazala je Drakić.
Irena Vućić Popović, zamjenica generalnog sekretara Vlade Crne Gore, istakla je da privredne komore, kao institucije sa dugom tradicijom, ne samo u našoj zemlji, predstavljaju most između državne uprave i poslovne zajednice.
„Uloga privrednih komora nije samo konsultativna i reprezentativna – već i funkcionalna, naročito kada govorimo o javnim ovlašćenjima koja im se povjeravaju u cilju efikasnijeg funkcionisanja tržišne ekonomije. Upravo dodjela javnih ovlašćenja – bilo da je riječ o izdavanju sertifikata, vođenju registara, sprovođenju stručnih ispita, ili davanju mišljenja u zakonodavnom procesu – predstavlja primjer funkcionalne decentralizacije i izgradnje partnerskog odnosa između države i privrednih subjekata. Na taj način, sistem postaje agilniji, stručniji i bliži stvarnim potrebama tržišta. Privredna komora Crne Gore već dugi niz godina uspješno i profesionalno sprovodi povjerena javna ovlašćenja, čime potrvđuje svoju institucionalnu zrelost i sposobnost da bude pouzdan partner državi i privredi“, rekla je Vućić Popović.
Prema njenim riječima, Vlada Crne Gore je, kao partner poslovnoj zajednici, opredijeljena ka modernizaciji institucionalnog okvira, jačanju pravne sigurnosti i unapređenju ambijenta za investicije i preduzetništvo. -U tom smislu, otvoreni smo za dijalog o unapređenju zakonskog okvira koji reguliše javna ovlašćenja privrednih komora – u cilju veće transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti -kazala je ona.
Predstavnica Hrvatske gospodarske komore, Marina Rožić, istakla je značaj javnih ovlašćenja kao mosta između firmi – članica Komore – i državnih institucija, naglašavajući da upravo ta ovlašćenja omogućavaju efikasnije djelovanje u interesu privrede.
„Javna ovlašćenja predstavljaju jednu trećinu svih naših usluga. Riječ je o specifičnim nadležnostima koje omogućavaju direktnu podršku privredi, ali i osiguravaju usklađenost sa zakonodavstvom i standardima EU“, navela je Rožić.
Posebno je izdvojila izdavanje potvrda o porijeklu robe i CEMT dozvola, kao i ovlašćenja u sektoru nekretnina – organizaciju ispita za agente, vođenje imenika i registre nekretnina u stečaju. Rožić je istakla i platformu Digitalna komora, koja pruža firmama pristup svim uslugama na jednom mjestu i omogućava digitalno podnošenje zahtjeva.
Marko Šantić, Privredna komora Federacije BiH, naglasio je potrebu za jačanjem institucionalnog povjerenja:
„Komorama treba omogućiti da operativno sprovode postupke koji im se povjere, dok bi država zadržala ulogu nadzora i monitoringa“, poručio je, posebno apostrofirajući promet nekretnina i novi zakon kojim je Komora dobila ovlašćenje za sprovođenje stručnih ispita za agente.
Šantić je istakao i važnost kontinuirane edukacije članova upravnih odbora i stručnih tijela, kao osnovu za odgovorno i stručno upravljanje.
Mirko Bošković, Vanjskotrgovinska komora BiH, govorio je o konkretnim rezultatima, istakavši da je više od 240.000 zahtjeva privrednih subjekata obrađeno u prethodnoj godini, uz pravilo da svaki zahtjev bude riješen u roku od 48 sati.
„Ponosni smo što smo uspostavili praksu brzog rješavanja zahtjeva, što doprinosi transparentnosti i povjerenju u komorski sistem“, naglasio je Bošković.
Dodao je da je u oblasti nekretnina Komora zadužena za imenovanje agenata i sprovođenje stručnih ispita, kroz koje je do sada prošlo preko 500 agenata. Takođe je istakao značaj javnog ovlašćenja za posredovanje u zapošljavanju radnika u inostranstvu.
Igor Tasevski, predstavnik Privredne komore Sjeverne Makedonije, govorio je o aktivnoj ulozi Komore u promovisanju domaće privrede u inostranstvu i uključivanju firmi u međunarodne lance snabdijevanja.
„Komora pruža analitičku i informacijsku podršku kompanijama, učestvuje u izradi zakona i podstiče izvoznu aktivnost – sve s ciljem jačanja konkurentnosti naše privrede“, istakao je Tasevski.
Naglasio je i modernizaciju postupka izdavanja ATA karneta, koji će u papirnoj formi biti u upotrebi do 2027. godine, ali su već uvedene dodatne sigurnosne karakteristike i novi softver kako bi sistem bio pouzdaniji i efikasniji.
Mitar Bajčeta, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore, istakao je dugogodišnju ulogu Komore kao partnera Vlade u sprovođenju javnih ovlašćenja.
„Privrednici često ističu da im je lakše pregovarati sa državnim institucijama putem Komore nego direktno – upravo zato što kroz komorski dijalog lakše dolazimo do rješenja“, rekao je Bajčeta.
Posebno je izdvojio ATA karnet, koji Komora izdaje od 2008. godine, i najavio završetak razvoja digitalne platforme E-komora, kojom će se ubrzati obrada aplikacija za različite usluge. Takođe je govorio o važnoj ulozi Komore u sektoru saobraćaja, uključujući i učešće u utvrđivanju redova vožnje, te aktivnosti Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju, kroz koji je obučeno preko 4.000 vozača.
