Privredna komora Crne Gore je tokom marta i aprila, među privrednicima sprovela istraživanje o poslovnom ambijentu, sa ciljem sagledavanja trenutne percepcije privrednika o uslovima poslovanja, identifikovanja najvećih izazova i očekivanja za naredni period.
Kako su saopštili iz PKCG, u sprovedenom istraživanju privrednici su poslovni ambijent ocijenili prosječnom ocjenom 2,47, koja, iako i dalje ostaje ispod pretpandemijskog nivoa, kada je iznosila 3,05, ukazuje na određeni napredak u percepciji poslovne klime u odnosu na 2024. kada je iznosila 2,37. Važno je naglasiti značajan rast očekivanja privrednika do kraja 2025., što se ogleda kroz ocjenu 3,03 – zadovoljavajući nivo, dok se za 2026. godinu očekuje dalji napredak što je reflektovano u ocjeni 3,35.
Predsjednica Komore, dr Nina Drakić, navela je da su određeni segmenti poslovnog ambijenta napredovali, dok su drugi ostali problematični ili podložni fluktuacijama.
Ona je kazala da su privrednici su jasno prepoznali napore u oblastima kao što su javne nabavke i digitalizacija, dok i dalje ukazuju na sistemske slabosti u poreskom sistemu, pravosuđu i pristupu kapitalu.
Kako ističe, ovi nalazi predstavljaju važan signal kreatorima politika o prioritetnim reformskim pravcima i potrebi za fokusiranijim i dugoročnijim mjerama za unaprjeđenje poslovne klime u Crnoj Gori.
Drakić je poručila da struktura očekivanja za 2025. godinu pokazuje pomak ka stabilizaciji ključnih poslovnih pokazatelja, ali uz zadržavanje osjetljivosti na fiskalne, regulatorne i inflatorne pritiske, čime se potvrđuje kompleksnost poslovnog ambijenta u narednom periodu.
“Rezultati ukazuju na potrebu za unapređenjem institucionalne efikasnosti, reformom obrazovnog sistema, poboljšanjem pristupa finansijskim izvorima i fiskalnim rasterećenjem, kao ključnim koracima ka stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta“, zaključila je Drakić.
Iz PKCG su kazali da očekivanja privrednika do kraja 2025. godine ukazuju na oprezan optimizam, ali i na postojanje značajnih izazova koji bi mogli usporiti potencijalni rast.
Dodaju da većina ispitanika očekuje rast prometa, poslovnih rezultata i iskorišćenosti kapaciteta, što je u skladu sa umjereno optimističnim makroekonomskim prognozama za Crnu Goru.
“Pozitivna očekivanja su nešto umjerenija kod investicija i likvidnosti, dok uvoz, izvoz i zaposlenost pokazuju dominantno očekivanje zadržavanja postojećeg nivoa. S druge strane, inflacija ostaje značajan faktor neizvjesnosti, budući da 62,1% ispitanika očekuje dalji rast cijena, iako su inflatorni pritisci na globalnom nivou počeli da popuštaju”, rekli su.
Posebno, kažu, zabrinjava relativno nizak procenat onih koji očekuju rast izvoza, što ukazuje da oporavak nije ujednačen i da su sektori orijentisani na izvoz i dalje suočeni sa strukturnim izazovima poput tržišne nesigurnosti, logističkih ograničenja i niske konkurentnosti.
Privrednici su naveli i koje su to biznis barijere koje najviše utiču na njihovo poslovanje.
„Siva ekonomija i nelojalna konkurencija je i dalje prepoznata kao najveća biznis barijera, što ukazuje na ozbiljne probleme u primjeni propisa i nejednake uslove za poslovanje. Slijedi nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, što reflektuje jaz između potreba tržišta i ponude radne snage. Treće mjesto zauzimaju visoki fiskalni i parafiskalni nameti, koji direktno opterećuju likvidnost i konkurentnost firmi. Neadekvatna zakonska rješenja i njihova neujednačena primjena u praksi dodatno narušavaju pravnu sigurnost i otežavaju poslovanje”, naveo je potpredsjednik Nikola Vujović.
Direktor sektora za istraživanje i analize, Miljan Šestović, predstavio je rezultate po pojedinačnim oblastima poslovnog ambijenta u posmatranom periodu. Najveći napredak u posljednje tri godine zabilježen u oblasti javnih nabavki.
“Ovakav trend sugeriše da su sprovedene reforme, uključujući unapređenje zakonodavnog okvira, digitalizaciju procedura, veću transparentnost u objavljivanju i praćenju postupaka, kao i jačanje institucionalnih kapaciteta nadležnih tijela, počele da daju konkretne i vidljive rezultate”, naglasio je Šestović i dodao da je najvišu ocjenu dobila brzina izmirenja obaveza države prema privredi, što je ujedno i najbolje ocijenjen indikator cjelokupne analize.
Kako kažu, oblast poreskog sistema zadržava gotovo identičnu ocjenu poslednje tri godine, što upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice, vjerovatno zbog složenih procedura, čestih izmjena propisa ili opterećenja koje nosi poreski teret. Najviše ocjene dobile su stopa doprinosa na lični dohodak i lokalne administrativne takse, dok su privrednici izrazili nezadovoljstvo u vezi sa stopom PDV-a i visinom naknada za izvršitelje.
Slična stagnacija, dodaju, primjetna je i u oblasti infrastrukture, gdje ocjene ukazuju na spor napredak i kontinuiranu potrebu za strateškim ulaganjima, posebno u transportnu i energetsku infrastrukturu.
“Kvalitet internet infrastrukture zadržava poziciju najpovoljnije ocijenjenog segmenta unutar posmatrane oblasti, dok kvalitet željezničke infrastrukture ostaje na dnu ljestvice sa najnižom ocjenom”, naveo je Šestović.
Kako dodaju, oblast tržišta rada, koja je u 2023. imala relativno visoku ocjenu, bilježi pad u 2024. dok u 2025. blago raste. Ovaj obrazac reflektuje izazove u dostupnosti kvalifikovane radne snage, migracije radno sposobnog stanovništva i neusklađenost obrazovne strukture sa potrebama privrede.
Kako ističu, percepcija javne administracije u tekućoj godini pokazuje znake oporavka u odnosu na prethodnu, vraćajući se na nivo iz 2023. godine, što može ukazivati na intenziviranje institucionalnih aktivnosti na unapređenju efikasnosti, digitalizacije procedura i povećanja transparentnosti rada organa uprave.
Iako je, kako kažu, dio reformi još uvijek u ranoj fazi implementacije, najavljeni iskoraci u digitalnoj transformaciji i uspostavljanju efikasnijih servisa vjerovatno su doprinijeli boljoj percepciji administrativnog okvira u očima privrede.
“Vladavina prava ostaje među slabije ocijenjenim oblastima, bez značajnog napretka, što potvrđuje da problemi pravne sigurnosti i efikasnosti i dalje predstavljaju jednu od glavnih barijera za poslovanje”, istakao je Šestović.
Naglašavaju da zakonodavni okvir predstavlja najpozitivnije percipiranu komponentu u ovoj oblasti, dok segment rješavanja stečajnih postupaka i ove godine ostaje najniže rangiran.
“Pozitivan signal dolazi iz oblasti digitalizacije i digitalne transformacije, gdje je zabilježen oporavak nakon pada u 2024. godini što može ukazivati na intenziviranje digitalnih reformi u javnom sektoru i širu upotrebu digitalnih servisa u poslovanju”, navode.
Dalje dodaju da digitalni servisi finansijskog sektora i dalje bilježe najviše ocjene, dok se kvalitet digitalnih usluga organa lokalne samouprave percipira kao najslabiji segment u ovoj oblasti.
“Najveće poboljšanje uočava se u percepciji kvaliteta digitalnih servisa državnih organa što može ukazivati na napredak u pouzdanosti, funkcionalnosti i korisničkom iskustvu. Oblast pristupa izvorima finansiranja, koja je u kontinuitetu najniže ocijenjena, pokazuje određeni napredak. Ipak, i pored ovog rasta, niska prosječna ocjena sugeriše da je dostupnost povoljnih finansijskih instrumenata i dalje ozbiljan izazov”, kazali su.
Iz Privredne komore su zaključili da u gotovo svim aspektima koji se odnose na izvore finansiranja zabilježen je rast prosječnih ocjena u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na blago poboljšanje percepcije o dostupnosti i uslovima finansiranja.
