Treći crnogorski arbitražni dan na temu „Arbitraža u građevinskim sporovima“, održan je 6. novembra u organizaciji Privredne komore Crne Gore i sa njega je poručeno da arbitraža, posebno u oblasti građevinarstva, predstavlja savremen i efikasan mehanizam pravne zaštite, koji postaje nezaobilazan instrument ne samo za privredne subjekte, već i za državu u cjelini.
Kako je saopšteno iz PKCG, događaj je okupio predstavnike pravne i građevinske struke, domaće i međunarodne eksperte, sa ciljem da se kroz razmjenu znanja i iskustava unaprijedi praksa u jednoj od najznačajnijih oblasti savremenog privrednog prava.
U pozdravnoj riječi, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Mitar Bajčeta kazao je da je ovaj skup organizovan u cilju razmjene znanja, iskustava i stavova o jednoj od najvažnijih oblasti savremenog privrednog prava –arbitražnom rješavanju sporova, sa posebnim fokusom na sektor građevinarstva, koji nosi brojne izazove, ali i prilike za unapređenje prakse.
“Arbitražni dan, koji već postaje tradicionalna platforma za dijalog pravnih i privrednih stručnjaka, ima za cilj da dodatno afirmiše alternativne načine rješavanja sporova u Crnoj Gori. Na taj način doprinosimo stvaranju predvidljivijeg, efikasnijeg i povoljnijeg poslovnog ambijenta, kako za domaće, tako i za strane investiture”, rekao je Bajčeta, izrazivši uvjerenje da će događaj doprinijeti boljem razumijevanju uloge arbitraže kao mehanizma koji ne samo da rješava sporove, već i jača povjerenje u pravnu sigurnost i poslovnu stabilnost.
Predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore Vesko Božović, istakao je da je riječ o izuzetno izazovnoj i aktuelnoj temi, naglasivši da je ovaj panel tek početak niza sličnih događaja koji će se organizovati na temu arbitraže u građevinarstvu, sa ciljem boljeg razumijevanja ove oblasti i razmjene praktičnih iskustva.
Generalna direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde Jelena Grdinić, istakla je da arbitraža, posebno u oblasti građevinarstva, predstavlja savremen i efikasan mehanizam pravne zaštite, koji postaje nezaobilazan instrument ne samo za privredne subjekte, već i za državu u cjelini.
Podsjetila je da je Ministarstvo pravde već radilo na izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži, uz podršku Britanske ambasade i AIRE centra, kako bi se ojačala institucionalna arbitraža i uskladila sa međunarodnim standardima.
“Na ovaj način doprinosimo jačanju vladavine prava i evropskim integracijama Crne Gore”, poručila je Grdinić.
Dodala je da je rješavanje sporova u građevinarstvu od strateškog značaja za ekonomski razvoj zemlje, a posebno je naglasila važnost partnerstva sa Privrednom komorom Crne Gore, ocijenivši da je upravo kroz ovakvu saradnju moguće dodatno razvijati arbitražnu praksu i unaprijediti institucionalne kapacitete u ovoj oblasti.
Iskustva i izazove u rješavanju privrednih sporova putem arbitraže prenijeli su eminentni stručnjaci iz ove oblasti:Jasminka Čorda Truhar, partner u advokatskoj kancelariji Hanžeković & Partneri Zagreb, predsjednica Komisije za arbitražu i ARS, članica Međunarodnog arbitražnog Sudišta ICC-ja za Hrvatsku, Vanja Mugoša, rukovodeći partner u advokatskoj kancelariji Jovović,Mugoša i Vuković, Podgorica i mr Vlatko Mihajlov, diplomirani građevinski inženjer i Chartered Quantity Surveyor.
Jasminka Čorda Truhar navela je da su građevinski sporovi među najkompleksnijima zbog velike vrijednosti projekata, brojnih učesnika, dugog trajanja i rizika koji se često ne mogu unaprijed predvidjeti – od više sile i političkih okolnosti do kašnjenja i promjena cijena.
Zbog toga, dodala je, nije iznenađujuće što građevinski sporovi čine oko 30 odsto arbitražnih postupaka pred Međunarodnom trgovačkom komorom.
Ona je posebno istakla alternativne načine rješavanja sporova kroz vijeća za rješavanje sporova, koja su u regionu najviše zaživjela kroz primjenu FIDIC ugovora. Iako takva vijeća nemaju poseban zakonski okvir, u praksi se pokazalo da mogu značajno doprinijeti bržem i efikasnijem rješavanju nesuglasica.
“Ako postoji dobra volja između investitora i izvođača, nema prepreka da se ugovorno usaglase mehanizmi koji omogućavaju efikasno i mirno rješavanje sporova”, poručila je ona.
Govoreći iz ugla sudske prakse, Vanja Mugoša je podijelio iskustva iz rješavanja građevinskih sporova, ističući razliku između sudskog i arbitražnog postupka.
Naglasio je da arbitraža ima veliku prednost u odnosu na sudske sporove, prije svega zbog mogućnosti da stranke same biraju arbitre koji će odlučivati o njihovom sporu, što omogućava stručnije, brže i efikasnije odlučivanje.
Naglasio je i da arbitražni postupak traje kraće, a samim tim je i ekonomičniji, ali da postoji prostor za unapređenje u pogledu troškova.
“Ideja arbitraže jeste da arbitri donesu stručnu, brzu i efikasnu odluku, ali bi možda trebalo preispitati visine administrativnih troškova propisanih tarifom kako bi arbitraža bila još pristupačnija”, poručio je Mugoša.
On je posebno ukazao na potrebu dalje promocije arbitraže i alternativnog rješavanja sporova u građevinskoj oblasti, ističući da u složenim predmetima ključnu ulogu treba da imaju stručnjaci koji dobro poznaju ovu materiju.
Vlatko Mihajlov govorio je o višestepenoj klauzuli rješavanja sporova i ulozi inženjera u njihovom efikasnom prevazilaženju, s posebnim osvrtom na praksu u okviru međunarodnih FIDIC ugovora.
„Arbitraža omogućava da projekat teče dalje, značajno umanjujući troškove koji nastaju usljed sporova“, rekao je Mihajlov.
Istakao je dainženjer u FIDIC sistemu ima ključnu ulogu jer administrira ugovor, tumači njegove odredbe i nastoji da spriječi sporove još u njihovoj početnoj fazi, uz obavezu da bude nepristrasan i fer. Kako je naveo, fer znači da se odluke donose na osnovu svih činjenica i okolnosti, uz očuvanje neutralnosti i promovisanje dijaloga između strana.
Poseban akcenat stavio je na ulogu DAB panela (Dispute Adjudication Board), koji, kako je naveo, omogućava nezavisnu ekspertizu i doprinosi povjerenju između ugovornih strana.
U diskusiji koja je uslijedila, predstavnici privrede i struke razmijenili su iskustva o praktičnim izazovima u ovoj oblasti.
Istakli su da loš kvalitet ugovora o građenju u Crnoj Gori često otvara prostor za sporove i arbitražne postupke, te naglasili potrebu da domaće kompanije razviju kadrove koji će se sistemski baviti ugovornim pitanjima, uz sinergiju i koordinaciju svih aktera radi uspješnog sprovođenja projekata.
