Presuda Vrhovnog suda kojim je odbačen zahtjev VDT-a da se Kompaniji “Bemaks”, Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću odredi mjera zabrane korišćenja i raspolaganja imovinom, otvorila je dodatno pitanje – da li će crnogorsko pravosuđe konačno izbaciti iz upotrebe termin “vanknjižni vlasnik” koji je bio sredstvo za razne tužilačke zloupotrebe, ali i za akciej oduzimanja imovine od stvarnog vlasnika.
Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore u sastavu Valentina Pavličić, kao predsjednica, a sudije Jelena Čabarkapa, Snežana Vukčević, Nevenka Popović i Jelena Ružičić, na sjednici 22. decembra odbacilo je kao nesonovan zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva za zaštitu zakonitosti kojim se tražila mjera zabrane raspolaganja i korišćenja imovine Zorana Lazovića i Milivoja Katnića.
Tom je presudom ukinuta mjera zabrane korišćenja objekata, koju je septembra 2024. godine donio istražni sudija Višeg suda. Prethodno je juna prošle godine, Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici djelimično usvojilo žalbe branilaca Lazovića i Katnića, advokata Zorana Piperovića i Marjana Markovića pa su ukinute, kako se to pravnički kaže, “privremene mjere zabrane korišćenja nepokretnosti”.
ODBACIVANJE PREJUDICIRANJA KRIVICE
No, Vrhovno državno tužilaštvo je smatralo da je ovom odlukom prekršen zakon u korist Zorana Lazovića i Milivoja Katnića pa je podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti. Koji je, odlukom Vijeća Vrhovnog suda, sada trajno odbačen kao neosnovan.
“Vrhovni sud je stava da bi određivanje privremene mjere zabrane korišćenja, u nedostatku uzročno-posljedične veze između predmetne imovine i krivičnih djela, imalo karakter preventivne sankcije a ne procesne mjere obezbjeđenja. Time bi se faktički prejudicirala odluka o trajnom oduzimanju imovine, prije donošenja konačne odluke o krivici”, ističe se, između ostalog, u obrazloženja presude.
DOBRA ODLUKA, ALI...
Advokat Zoran Piperović u razgovoru za Televiziju E donekle demantuje neke medijske objave da je Lazoviću dozvoljeno da koristi stan u zgradi Perla u Budvi, jer korišćenje tog stana je u isključivoj nadležnosti vlasnika – kompanije Bemaks.
Ipak, Piperović ističe da je ova odluka Vrhovnog suda značajna.
“Prva važna stvar je ta što je Vrhovni sud počeo da radi svoj posao i da se pridržava strogo slova zakona. Kao neko ko zna civilnu materiju, veoma pozitivno sam iznenađen načinom na koji je Vrhovni sud iskomentarisao vanredni pravni lijek SDT-a”, kazao je Piperović za Televiziju E.
Piperović ipak naglašava da su u ovom predmetu svi u lancu, počev od istražnog sudije, Vijeća Višeg suda, Apelacionog do Vrhovnog suda nepravno i nezakonito dopustili da se u sudsku praksu uvede termin – vanknjižni vlasnik.
I zaista, u odluci istražnog sudije, kao i Vijeća Višeg suda, pa i Krivičnog vijeća Vrhovnog suda, prelazi se ćutke preko činjenice da se apartman broj 54 u Budvi, u zgradi koju zovu “Perla” a koja se u katastru vodi kao 100 odsto imovina kompanije “Bemaks” u optužnici tretira kao vanknjižno vlasništvo – bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
Advokat Piperović smatra da taj termin ne može biti pravni termin i da može biti predmet političkih zloupotreba.
PRAVNI I POLITIČKI APSURDI
Naglašava da u posljendjim naredbama za sprovođenje istrage Aleksandar Mijajlović i Ranko Ubović su označeni kao - prikriveni suvlasnici "Bemaksa”.
“A kada su tretirali vlasnišvo Mijajlovića nad tim stanom u Budvi, iako vlasništvo ne postoji, tužioci sukazali da je tu imovinu Ubović prodao Mijajloviću. E, sad zamislite: suvlasnik koji je prikriven prodaje drugom rpikrivenom suvlasniku stan koji je u svojini Bemaksa”, objašnjava paradoksalnu situaciju advokat.
Prema ocjeni advokata Piperovića, Vrhovni sud, bi trebalo da svojim odlukama jednostavno izbriše iz upotrebe termin vanknjižnog vlasnika, jer se u suprotnom otvaraju vrata brojnim političkim zloupotrebama, kao što je bilo u slučajevima stanova koje su vlasništvo Bemaksa.
Zato Piperović ocjenjuje da sudije moraju poštovati vlastiti potpis na odlukama i presudama – “da ih jednog dana, kada odu u penziju, ne bude stid”.
Presudom Vrhovnog suda okončan je pokušaj tužilaštva da se u slučaju Lazovića i Katnića sudski obezbijedi zabrana raspolaganja i korišćenja imovine. No, pitanje opstanka ili brisanja nakaradnog pravnog pojma vanknjižni vlasnik - za sada još nije izvjesno.
