“Andrija Mandić zna što radi. I ovom prilikom želio je podcrtati svoju ulogu patrijarha velikosrpstva u Crnoj Gori. Pri tome kalkuliše da neće biti ozbiljnijih posljedica ni za njega kao ni za pristupne pregovore. Međutim, svi odgovorniji proevropski orijentisani političari u Crnoj Gori morali bi jasno da se ograde od njegovog postupka. Sama završnica pregovora o članstvu u EU ujedno je i najosjetljivija faza kada treba računati i na jasnije zahtjeve pa i intenzivnije otpore od onih s kojima se pregovara”, kaže u intervjuu za Pobjedu izaslanik EP za Srbiju Tonino Picula.
Ističe da je sablasni koncept tzv. srpskog sveta demaskiran, pogotovo u rezolucijama Evropskog parlamenta.
“Uvijek ističem kako su ideje „srpskog sveta“ potpuno nespojive s vrijednostima evropskih integracija. Promovisanje takve maligne politike i slavljenje zločinaca koji su bili izvršioci na terenu je destruktivno. Međutim, uvjeren sam da protagonisti te politike ne predstavljaju većinu u Crnoj Gori, odnosno da im se protivi većina građana, svjesnih posljedica”, istakao je Picula.
Da li će Srbija imati neke posljedice zato što srpski režim veliča smrt preminulog osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića?
Picula: Za srbijansku vlast pitanje razine sudjelovanja u organizaciji pogreba ratnog zločinca nije bezazleno. Što će ta razina biti viša to će biti vidljiviji i stupanj njezinog identificiranja sa Mladićevim zločinima u sklopu velikosrpske politike Slobodana Miloševića. Bilo kakvo veličanje osuđenih ratnih zločinaca je skandalozno i nema apsolutno nikakve veze niti s europskim putom, niti s politikom pomirenja i kulture sjećanja. Podsjećam da je rad na razvijanju dobrosusjedskih odnosa sastavni dio EU puta svake države regije. Toksični napadi na presudu Haškog tribunala koje smo čuli iz Beograda potvrđuju već dobro poznata stajališta režima koji Mladića tretira kao nevinog junaka, a ne kao ratnog zločinca. Ta stajališta nisu nova. Ona se sustavno njeguju godinama, kroz obrazovni sustav, kroz prorežimske medije, kroz politički diskurs koji nikada nije napravio jasni rez prema devedesetima.
Reakcija Brisela na odluku vlasti u Beogradu mora biti adekvatna najavama da će politika proširenja ubuduće morati biti skrupuloznija, bez davanja koncesija državama kandidatima koje ignoriraju fundamentalne vrijednosti Unije. Tim prije jer će pogreb ratnog zločinca osuđenog za genocid imati reperkusije i na odnose na Zapadnom Balkanu koji još nije apsorbirao sve posljedice ratne agresije Srbije na Hrvatsku, BiH i Kosovo. Čini se kako su upozorenja od strane EU i dijela država članica dovela do toga da su vlasti u Beogradu donekle prilagodile držanje.
Zašto se 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Srbiji i Republici Srpskoj, entitetu BiH, veliča Mladić sa presudom za genocid? Što je propušteno da se uradi i koliko će se poremetiti odnosi u regionu?
Picula: Ratko Mladić je umro izdržavajući doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. To je pravna i moralna činjenica koja ne bi trebala biti podložna reinterpretacijama. No ono što smo u danima nakon njegove smrti vidjeli u Srbiji i Republici Srpskoj nije moguće opisati drukčije nego kao anticivilizacijsku glorifikaciju zla. Tisuće ljudi na ulicama, transparenti s njegovim likom, skandiranje na stadionima, izjave ministara koji ga proglašavaju herojem. I na kraju svega toga, predsjednik Srbije koji napada Haški sud i kalkulira koliku količinu „državnosti“ atribuirati na pogrebu čovjeku osuđenom za genocid. Ono što se u danima nakon njegove smrti dogodilo na ulicama Beograda i Banjaluke pokazuje da u razdoblju od kraja velikosrpskih agresija iz devedesetih nije došlo do potrebne unutarnje transformacije. Obrazovni sustav nije promijenjen, udžbenici nisu revidirani, politički diskurs nikada nije napravio jasni rez.
Glorifikacija Mladića nije samo moralno pitanje. To je i slabo kamuflirana prijetnja stabilnosti regije i nedvosmislen signal o tome gdje se srpsko vodstvo zaista nalazi u odnosu na europske vrijednosti koje prihvaća samo pro forma.
Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore je Mladićevoj porodici izrazio saučešće, bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor oštro je reagovala pozivajuću Hrvatsku da blokira pregovore Crnoj Gori ka EU. Da li je ta blokada moguća sada kada je Crna Gora viđena kao sljedeća članica EU?
Picula: Vidimo na aktualnom primjeru Bugarske i Sjeverne Makedonije koliko jedna država može usporiti drugu, te negativno utjecati na europski put. Ne ulazeći u cijeli kontekst, takve situacije najčešće nastaju kao proizvod neriješenih bilateralnih pitanja. Osim toga, EU kontinuirano ističe da ne želi uvoziti bilateralne sporove, pogotovo iz prošlosti. Andrija Mandić zna što radi. I ovom je prilikom želio podcrtati svoju ulogu patrijarha velikosrpstva u Crnoj Gori. Pri tome kalkulira da neće biti ozbiljnijih posljedica ni za njega kao ni za pristupne pregovore. Međutim, svi odgovorniji proeuropski orijentirani političari u Crnoj Gori morali bi se jasno ograditi od njegovog postupka. Sama završnica pregovora o članstvu u EU ujedno je i najosjetljivija faza kada treba računati i na jasnije zahtjeve pa i intenzivnije otpore od strane onih s kojima se pregovara. Sapienti sat.
Hrvatska je prije dvije godine Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića proglasila personama non grata... Da li će Hrvatska zbog Mandićevog telegrama zaoštriti odnose sa Crnom Gorom?
Picula: Hrvatska vlada je Mandićev potez javno osudila što potvrđuje da njegovo ponašanje ponovo i sasvim nepotrebno narušava međudržavne odnose. K tome, ovo se dogodilo u veoma osjetljivom trenutku za Crnu Goru koja se nada izrazito brzom završetku pregovora s EU. Ne možemo zanemariti njegovu funkciju predsjednika Skupštine, jednu od najbitnijih u državi, jer nije riječ o predsjedniku lokalnog ogranka partije ili nekom političkom marginalcu. Takve su izjave riskantne zbog ozbiljnosti situacije pa je time njegova neodgovornost izrazitija. Ona po meni, nažalost, ima programatski karakter. Ovakvi incidenti koje uporno izazivaju ljudi iz istog političkog okruženja svakako utječu na odnose Hrvatske i Crne Gore. Konstruktivni dijalog o otvorenim bilateralnim pitanjima i završnica pregovora s EU ne mogu ići ruku pod ruku s relativizacijom ratnih zločina.
Crnogorske vlasti su povlačile poteze prema kojima se moglo zaključiti da je „srpski svet“ na izdisaju. Međutim, Srpska pravoslavna crkva, koja i dalje ima uticaj na vlast, drži opela ratnom zločincu Mladiću. Da li to jača one koji promovišu „srpski svet“?
Picula: Smatram da je svako djelovanje u prilog opravdavanja ratnih zločina i relativiziranja posljedica velikosrpske politike iz 90-ih potpuno neprihvatljivo. A kada to radi jedna vjerska zajednica tada to pogotovo traumatizira unutarnje odnose i slabi vanjskopolitičku poziciju države. Sablasni koncept tzv. srpskog sveta je demaskiran, pogotovo u rezolucijama Europskog parlamenta. Uvijek ističem kako su ideje „srpskog sveta“ potpuno nespojive s vrijednostima europskih integracija. Promoviranje takve maligne politike i slavljenje zločinaca koji su bili izvršitelji na terenu je destruktivno. Međutim, uvjeren sam da protagonisti te politike ne predstavljaju većinu u Crnoj Gori, odnosno da im se većina građana, svjesnih posljedica, protivi.
Island je na referendumu odbacio nastavak pregovora s EU. Ima li ta odluka uticaja na crnogorski put u EU?
Picula: Odluka građana Islanda da ne obnove nastavak pregovora s EU svakako će se na neki način odraziti i na crnogorski put u EU. Negativni rezultat referenduma donekle slabi momentum oko dinamike proširenja EU koji se ipak stvorio u posljednje vrijeme. Mislim da postreferendumsko stanje stvari neće biti presudno što se tiče Crne Gore, neće finale pregovora s EU doći u pitanje, ali jednako tako držim da bi lakše bilo uvjeriti skeptičnije države članice da prije kraja ovog mandata europskih institucija prošire Uniju, prvi put nakon 2013. godine.
Bilo kako bilo, vjerujem da ovakav rezultat referenduma samo dodatno povećava odgovornost političkih aktera u Crnoj Gori da pojačaju napore i eliminiraju rizike jer je taj put sada u potpunosti individualan.
