Crna Gora je među poslednjima u Evropi registrovala prvi slučaj koronavirusa, što joj je dalo određenu mogućnost da se pripremi na temelju loših iskustava drugih država koje je pandemija zadesila. Stoga je od početka odabrala striktne mjere zaštite i uspjela da COVID 19 stavi pod kontrolu, ocijenio je za NOVU M izvjestilac EP za CG Tonino Picula.
''Ja pratim situaciju vezano za inficiranost koronavirusom i vidim da je evo sa danom jučerašnjim i zato je ta cifra pod kontrolom do te mejre da se evo pomalo najavljuje i ublažavanje mjera u nekoliko faza. Ja se nadam, takođe na temelju iskustava nekoliko država da će se tome pristupitri mudro i oprezno jer treba naglastiti da je ovo izazov koji će potrajati dok se ne pronađe vakcina prema tome moraćemo biti spremni na određenu prilagodbu u našim životima i navikama'', kazao je Picula za NOVU M
Kako dodaje, drago mu je i što je Crna Gora u okviru svojih mogućnosti ponudila i pomoć određenim članicama EU koje su se zatekle u nevolji i to ne samo zbog pandemije, već i u drugim okolnostima kakav je bio slučaj u Hrvatskoj sa zemljotresom. Sa druge strane, Evropa nije reagovala na vrijeme.
''Međutim kako je vrijeme proticalo EU je sve adekvatnije reagovala i pomogla. Posebno treba naglasiti tu podršku zemljama Zapadnog Balkana. Sve u svemu paket pomoći koji je distribuiran i koji će biti usmjeren iznosi više od 700 miliona eura, što nije mali iznos. Od toga treba reći 38 miliona eura je na tzv. trenutne potrebe, prije svega medicinske opreme ili prevoz kupljene opreme, a jednako tako treba kazati da je došlo do preusmjeravanja sredstava koja bi inače ostala neiskorištena u okviru programa IPA2 u iznosu od 374 miliona eura'', ističe Picula.
Dakle, novac je tu ali ono što više raduje je promjena stava, ističe Picula. Na pitanje može li trenutna situacija usporiti put CG ka EU i politiku proširenja baciti u sjenku, Picula kaže da u svakoj krizi pesimizam dobije na zamahu ali da smatra da vrata EU ostaju otvorena.
''Evo već se dogodilo u drugom mjesecu da je Evropska komisija predložila i novu metodologiju vezano za pregovore o članstvu, da je već u trećem mjesecu Evropsko vijeće, to isto koje je blokiralo pregovore, dalo zeleno svjitlo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da počnu pregovore. Na kraju krajeva Evropski parlament je prije dva dana vrlo snažno podržao evropsku perspektivu šest zemalja Zapadnog Balkana, glasajući za preporuke o kojima sam ja bio izvjestitelj o zemljama Zapadnog Balkana upućene su Evropskoj komisiji. Prema tome ja mislim da bez obzira na krizu koja će tražiti ozbiljne reforme i prilagodbe EU da politika proširenja ima budućnost ne samo zato što je ovo dokument koji svjedoči da se EU ne namjerava zatvarati unutar postojećih granica'', govori Picula.
Tako da EU ostavlja otvoren prostor za pregovore i njihovo zaključenje, ali svakako veći dio posla ostaje na Crnoj Gori, napominje Picula. Sa druge strane, zabrinjava stanje u Srbiji. Stoga je zajedno sa još 20 zastupnika EP, Picula uputio pismo komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju zbog zabrinjavajuće situacije kada su posrijedi ljudska prava u toj zemlji.
''Htjeli smo doznati kakve namjere Evropska komisija zapravo ima prema pojavi koja je uzela maha u Srbiji,a to je da se potpuno ignorira ozbiljna podrška i pomoć koju je Brisel uputio Beogradu vezano za suzbijanje posledica pandemije koronavirusa. Ističe se samo pomoć koja dolazi iz nekih drugih zemalja kao što su Kina i Rusija, što naravno niko nema ništa protiv, međutim pomoć koja doalzi iz EU je ne samo obilatija već omogućuje da pomoć drugih zemalja dođe do Srbije. Međutim srpska vlada i predsjednik Vučić govorili su da je ta podrška iz EU bajkovita, da ona ne postoji što naravno iritira zastupnike u Evropskom parlamentu koji doista žele vidjeti napredak Srbije na njenom evropskom putu'', navodi Picula.
Podsjeća Picula da je Srbija jedina kandidatkinja koja uz Crnu Goru pregovara o punom članstvu te su stoga morali da skrenu pažnju na jačanje autoritarnosti i kontrole nad medijima i opozicijom, i provjere šta EK namjerava da učini.
