Na nivou države u planu je da se, kako je to standardizovano i u Evropskoj uniji, uvede sistem izdavanja „pesticida na recept“. Do sada je dio poljoprivrednih proizvođača i osoblja u specijalizovanim apotekama prošao obuku koja će prethoditi uvođenju tog sistema, ali je cio proces usporen zbog pandemije.
Cilj projekta je da se smanji nestručno i nekontrolisano rukovanje sredstvima za zaštitu bilja. Kada projekat bude dovršen, svi koji budu htjeli da kupe zaštitna sredstva moraće da imaju legitimaciju koju izdaje Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Legitimacija će se dobijati na osnovu završenog specijalističkog kursa koji prolaze i poljoprivrednici ali i zaposleni u poljoprivrednim apotekama.
Iz Uprave Pobjedi nijesu mogli da preciziraju kada će sistem biti uspostavljen, ali su kazali da će uskoro donijeti novi Nacionalni četvorogodišnji plan za održivu upotrebu sredstva za zaštitu bilja, gdje će definisati nastavak aktivnosti.
Istakli su da sistem mora da bude spreman do momenta pristupanja naše zemlje u Evropsku uniju.
Obuke
Tokom 2018. godine počele su obuke a do decembra 2019. kurs je završilo 555 korisnika sredstava za zaštitu bilja, odnosno poljoprivrednih proizvođača. Prošle godine su zbog korona virusa obuke i polaganja odgođeni.
''Čim to prilike dozvole biće nastavljena obuka već prijavljenih kandidata. Pozivamo sve proizvođače koji nijesu prošli obuku da se prijave. Tokom 2020. godine Uprava je organizovala edukativno kontrolne obilaske više od 300 gazdinstava kako bi utvrdila kakva je praksa primjene sredstava za zaštitu bilja'' naveli su iz te ustanove.
Uprava je zadužena za obuku poljoprivrednih proizvođača, a za obuku zaposlenih u poljoprivrednim apotekama ovlašćeni su predavači sa Biotehničkog fakulteta, njih četvoro.
Jedan od njih je i Nedeljko Latinović, profesor sa Biotehničkog fakulteta. On obavještava Upravu ko je prošao kurs, što je uslov za dobijanje legitimacije.
Za Pobjedu je rekao da je više od 50 zaposlenih u apotekama prošlo obuku, a da je bilo zainteresovano mnogo više njih.
''Nažalost, desila se korona, i zbog toga smo stopirali obuke ali će one biti nastavljene na obostrano zadovoljstvo jer donose zaista mnogo benefita'' naveo je Latinović.
U zemljama EU potpuno je normalno izdavati „pesticide na recept“, a prijeko je potrebno i Crnoj Gori. Ranije su iz Uprave napominjali da su gotovo sve nepravilnosti na koje su nailazili pri kontrolama upotrebe sredstava za zaštitu bilja nastale zbog neznaja onih koji ih koriste.
Izazovi
Iz Uprave su nam rekli da svaki proizvođač treba da poznaje razloge zašto se sredstava za zaštitu bilja upotrebljavaju samo u navedenim kulturama i navedenim količinama.
''Prilikom ocjenjivanja u postupku registracije prati se efikasnost, bezbjedna upotreba i maksimalan nivo rezidua pesticida u ili na hrani (MRL) samo za kulture za koje je izvršena registracija. Prilikom ocjenjivanja utvrđuje se i negov uticaj na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Svaka druga upotreba je rizična. Nepravilnom upotrebom ugrožava se sopstveno zdravlje, zdravlje drugih ljudi i životna sredina'' ističu u Upravi.
Uzgajivačima bilja, kako ocjenjuju iz Uprave za bezbjednost hrane, osim osnovnih agrotehničkih problema kao što su izbor sjemena, sjetva, plodored, veliki izazov predstavlja upravo zdravstvena zaštita bilja, odnosno pravilna primjena odgovarajućih sredstava.
''Ovaj izazov započinje od prepoznavanja spoljnjih uslova (vlažnost, temperatura, fenofaza biljke) za pojavu štenih organizama, uočavanje simptoma na bilju, identifikacija štetnog organizma i izbor sredstva zaštite bilja. Najvažniji od svih je pravilna upotreba registrovanih sredstava za zaštitu bilja u skladu sa uputstvom za upotrebu (etiketa) što znači dosljednu primjenu napisanih pravila. Znači, može se koristiti samo za onu biljnu vrstu koja je navedena u uputstvu i svim ostalim navedenim detaljima. Poput toga koja je to faza razvoja biljke (fenofaza), koji se to štetni organizam suzbija, vrijeme primjene (rani jutranji ili večernji časovi), doza, koncentracija, karenca, upotreba lične zaštitne opreme...'' pojašnjavaju oni.
Prof. Latinović ističe da je neopodno da poljoprivredni proizvođači budu obučeni jer nekad unište proizvod i učine ga nebezbjednim za upotrebu.
''Sredstva za zaštitu bilja su najvećim dijelom otrovi koji se koriste u ovoj oblasti i zahtijevaju pravilno rukovanje. Bez legitimacije neće vam biti dovoljan samo novac da biste mogli da rukujete nečim što je tako ozbiljno kao što je pesticid. Zato je važno da i oni koji prodaju te proizvode upozore kupce da pesticide i druga sredstva za zaštitu koriste isljučivo onako kako je navedeno u uputstvu'' navodi Latinović.
Opasnost
Ako se pesticidi koriste prema uputstvu, bez odstupanja, onda u poljoprivrednom proizvodu neće biti opasnih ostataka, a biće sačuvani i ljudi koji rade sa tim sredstvima ali i životna okolina.
''Najviše je nedoumica oko toga kako da rade aplikaciju pesticida, zato neke svoje probleme izlože na radionicama i to je dobro jer onda govorimo o različitim iskustvima. Veliki problem im je određivanje pravilne doze, ali to je nešto što je navedeno na uputstvu'' navodi Latinović.
Zanimljivo je to da je u posljednjih 15 godina iz raznih razloga, kako kaže naš sagovornik, zabranjen uvoz u EU velikog broja aktivnih materija kojima se štite biljni proizvodi.
''To nije dobro za ljude koji treba da zaštite svoje usjeve. Sad nije lako baviti se zaštitom bilja jer nemate puno alata'' navodi Latinović.
Na pitanje da li će legitimacije morati da imaju oni koji imaju svoje bašte i koji proizvode ne prodaju, naš sagovornik navodi da će nezavisno od površine koju obrađuju svi morati da pravilno rukuju pesticidima i drugim sredstvima za zaštitu bilja.
''Svako ko uđe u poljoprivrednu apoteku mora da zna što kupuje i kako se to koristi. Obuke koje radimo su besplatne i samo mogu da donesu benefite svima'' zaključuje Latinović.
Registar
Svi poljoprivredni proizođači koji svoje proizvode biljnog porijekla (voće, povrće, žitarice i drugo) stavljaju u promet dužni su da se upišu u Registar primarnih proizvođača hrane biljnog porijekla.
Na ovaj način proizvođači dobijaju Rješenje o upisu u registar i postaju dio sistema bezbjednosti hrane po kojem su obavezni da ispunjavaju zakonima propisane obaveze. Između ostalog, obaveze podrazumijevaju bezbjednost proizvedene hrane u svim fazama proizvodnje, kao i ispunjavanje opštih higijenskih zahtjeva u primarnoj proizvodnji i u objektima i prostoru za proizvodnju.
Kada analize pokažu previše pesticida
Kada se laboratorijskim analizama utvrdi da maksimalno dozvoljene količine rezidua u hrani ne odgovaraju propisanim količinama onda Uprava za bezbjednost hrane postupa u skladu sa Zakonom o bezbjednosti hrane i Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja, radi sprečavanja upotrebe hrane za ishranu ljudi ili životinja.
Fitosanitarni inspektor tada, između ostalog, naređuje uništavanje bilja koje se nalazi u prometu ili na njivi u fazi berbe, ali i zabranjuje berbu, distribuciju i stavljanje u promet hrane biljnog porijekla.
Prijava za korisnike
Obuke za poljoprivredne proizvođače, odnosno sve korisnike sredstava za zaštitu bilja, su besplatne a oni koji žele da se prijave, mogu to učiniti na nekoliko načina.
Prijave za obuku dostavljaju se poštom ili lično i to regionalnim kancelarijama Savjetodavne službe za biljnu proizvodnju u Bijelom Polju, Beranama, Baru, Herceg Novom, Cetinju, Nikšiću i Podgorici ili na arhivu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Ulica serdara Jola Piletića br. 26 81000 Podgorica.
Prijave se dostavljaju i mejlom upravazabezbjednosthrane@ubh.gov.me ili Fax-om: 020 621 008; 020 201 946.
Telefon za informacije je 020 201 945 i 020 621 111.
''Nakon uspješno završene obuke polaznicima se izdaje sertifikat o položenom specijalističkom kursu, na osnovu kojeg se upisuju u Registar korisnika sredstava za zaštitu bilja. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove na osnovu sertifikata izdaje legitimaciju za kupovinu sredstava za zaštitu bilja'' ističu iz Uprave.
