"Udaljili smo se od cilja i sada ta 2025. koja je spominjana kao godina kada bismo mogli postati dio EU je nedokučiva. Cjelokupna društvena, politička, i sveopšta klima je doprinijela tome. Poredimo samo integracije Hrvatske i Crne Gore shvatićemo koliko naše integracije traju dugo. Hrvatska je već 10 godima u EU, a Crna Gora je za deset godina uspjela da od 33 poglavlja privremeno zatvori tri. Hrvatska je cjelokupni proces završila za sedam godina“, napominje Perunović.
Ona smatra da na proces integracija i te kako utiče to što već godinu dana Vlada u tehničkom mandatu donosi dramatično važne odluke za budućnost Crne Gore što je, prema njenim riječima, nedopustivo.
"Kada na ovo dodate činjenicu da je zanemaren geopolitički uticaj Rusije na Crnu Goru dobijate to da od lidera EU integracija dobijamo epitet rak rane", kazala je ona.
Vladi umjesto da prioriteti budu ono što EU ističe u izvještajima, njoj je jedan od prvih poteza bilo potpisivanje Temeljnog ugovora kojeg je EU, odnosno Venecijanska komisija, okarakterisala kao nestavan, kazala je Perunović.
Na pitanje šta najhitnije treba uraditi na putu ka EU, Perunović ističe promjenu svijesti kod građana šta znači biti ujedinjeni u različitosti što je i moto Dana Evrope, a to očekuje, kako je istakla, nakon izbora 11 juna.
Napominje da Crna Gora spada u 10 zemalja Evrope sa najvećim dugom, sa najmanje ulaganja u inovacije, a posebno u zdravstvo kada, kako kaže, cijeli svijet zbog pandemija koronavirusa povećava ulaganja u zdrastvo.
Kazala je da je došlo do određenog zanemarivanja EU integrisanja Zapadnog Balkana od strane EU, ali da će zbog svih dešavanja na tlu Evrope sada EU staviti akcenat na što bržu inkluziju ZB u EU.
