Vidio sam dosta toga u crnogorskoj politici, ali ovaj stepen obesmišljavanja je nešto što ne pamti čak ni naše palamentarno iskustvo opterećeno fenomenom samovolje vlasti. To je, na pitanje kako vidi aktuelnu političku klimu, za Portal Analitika odgovorio lider pokreta Preokret, Srđan Perić.
I oni koji su donekle upućeni u crnogorske političke prilike, sjetiće se kako je Perić bio dio Pozitivne Crne Gore, čije je redove napustio u momentima kada se više nije pronalazio u njihovim političkim odlukama. Potom se više orijentisao na građanski aktivizam – pamtimo djelovanje njegove Organizacije KOD, a 2022. godine počela je priča o Preokretu.
Teško je da bi se danas Preokret mogao opisati kao 'klasična' politička partija. Zapravo, više djeluju kao pokret koji na određeni način 'sintetiše' političko djelovanje i građanski aktivizam. Ipak, treba pomenuti – u pitanju je prvi pokret tog tipa u istoriji Podgorice koji je na gradskim izborima samostalno uspio preći cenzus.
Dogodilo se to 2024. godine – od tada birače Preokreta u podgoričkom parlamentu zastupaju dva odbornika.
Sve navedeno uvod je u razgovor sa Perićem, koji teško da je i mogao biti uobičajen politički intervju. Jer, pored osvrta na aktuelne političke prilike u Podgorici, te na planove Preokreta kada je u pitanju 'državni nivo', dotakli smo se i drugih tema – od samog fenomena 'mesijanstva' u Crnoj Gori, preko toga na koji način - umjesto političkih elita - moć vratiti građaninu, sve do same misije pokreta.
Podgorička vlast od starta nije imala legitimitet, a sad je ostala i bez legaliteta
Upitan o situaciji u glavnom gradu, Perić smatra kako je nedostatak legitimiteta bilo nešto što je pratilo aktuelnu podgoričku vlast od samog uspostavljanja.
„Vlast u Podgorici nema politički legitimitet od samog početka njenog mandata. Legalitet ima jer je 31 odbornik digao ruku za ovu i ovakvu vlast, ali legitimitet nema, jer oni glasovi koji su kritikovali ovu vlast i time artikulisali nezdovoljstvo građana, pretočeni su u zadovoljstvo tom vlašću. Podsjetiću vas da je najžešća kritika, do nivoa prelaska granice pristojnosti, na račun sadašnjeg gradonačelnika dolazila od onih koji će nakon izbora biti njegov oslonac u lokalnom parlamentu, ali i u izvršnoj vlasti“, naglašava Perić, aludirajući na poruke iz predizborne kampanje, pa i na razdoblje prije tog.
Stvorena je pat pozicija - nema dovoljnog broja mandata da se vlada, ali ni da se okonča ta vlast
Čini se, međutim, kako u Njegoševoj ulici sada već stoluje “vlast bez većine”.
„Na taj manjak legitimiteta sada imamo i nov momenat - da oni zapravo vladaju bez formalne većine, sve pod opravdanjem da partije dosadašnje vlasti neće glasati ništa sa opozicijom, automatski zaključavajući scenu i stvarajući pat poziciju. Jer nema dovoljnog broja mandata da se vlada, ali ni da se okonča ta vlast“, navodi on.
8„Oni koji traže Mujovićevu ostavku – ne bi glasali za njegovu smjenu sa opozicijom“
Perić se osvrće i na dio poruka saopštenih iz Demokratske narodne partije po odlasku iz većine.
„Oni koji traže od gradonačelnika Mujovića da podnese ostavku, ali ne bi - kako sami kažu - glasali ni za njegovu smjenu sa opozicijom. Imamo nadogradnju i na tu političku taktiku - dio vlasti koji je kao prešao u opoziciju će zadržati direktorska mjesta. Drugim riječima, vi ste u izvršnoj lokalnoj vlasti, ali se predstavljate opozicijom“, konstatuje on.
„Vidio sam mnogo toga, ali ovaj stepen obesmišljavanja se ne pamti“
No, kako dalje ističe Perić, svi koji se zaklinju da neće ništa izglasavati zajedno sa opozicijom, zajedno sa opozicijom glasali su za povećanje sopstvenih, odborničkih nadoknada. Ruke su tada digli, podsjeća on, svi mimo odbornika Preokreta.
Do sada se makar znalo ko je vlast, a ko opozicija
„Toliko o toj prinicpijelnosti. Inače, Preokret je bio protiv te odluke jer je njome ustanovljen omjer između iznosa naknade za odbornika i predsjednika mjesne zajednice 4:1. Uzgred budi rečeno, kako je ta odluka usvojena, razliku nastalu po osnovu povećanja ćemo uplaćivati za društveno korisne aktivnosti i podatke o tome ćemo činiti javnim. Kako bilo, vidio sam dosta toga u crnogorskoj politici, ali ovaj stepen obesmišljavanja je nešto što ne pamti čak ni naše palamentarno iskustvo opterećeno fenomenom samovolje vlasti. Do sada se makar znalo ko je vlast, a ko opozicija - pa i kada neko promijeni stranu znalo se što to znači. U ovom slučaju nemamo ni to“, smatra on.
„Jasno je kako bismo glasali povodom skraćenja mandata gradskom parlamentu“
Na naše pitanje kako će se Preokret odnijeti prema najavljenoj inicijativi Evropskog saveza o skraćenju mandata podgoričkom parlamentu, on ističe kako to nije teško predvidjeti.
“Preokret je bio protestni glas i jasna je naša pozicija u slučaju glasanja za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada, uz vjerujem razumijevanje procedure da će inicijalni odbor Podgorica i Predsjedništvo Preokreta dati svoj stav. No, podsjetiću da smo mi jedini koji su glasali protiv izbora Mujovića za gradonačelnika, jer smo opozicioni u odnosu na njega. Taj odnos nismo mijenjali, pa ne treba mnogo matematike niti intuicije da se pretpostavi i kakvo je raspoloženje u samom Preokretu. Mi smo opozicija ovoj vlasti i u skladu sa tim i politički djelujemo“, dodao je on.
„Ako vlast dobije novih šest mjeseci – prestaju formalne mogućnosti za organizaciju vanrednih izbora“
Međutim, ističe i kako samu inicijativu treba da procesuira onaj ko je i pokrenuo.
“Nismo prije toga konsultovani, ai jasno je da imaju dovoljan broj potpisa. Sa druge strane, ako u dojučerašnjoj vlasti svi drže riječ, ta inicijativa može imati najviše 28 glasova, a potrebno je 30. Što će reći da će se o njoj odučivati na sjednici gdje se neće skratiti mandat, a rukovodstvo ove vlasti će dobiti novih šest mjeseci kada mogu biti vlast bez sjednica Skupštine. Inače, nakon isteka novog roka od šest mjeseci koji dolazi recimo sredinom septembra, prestaju i formalne mogućnosti da se organizuju vanredni lokalni izbori u Podgorici prije juna 2027. godine“, pojašnjava čelnik Preokreta.
„Pripremamo se za parlamentarne izbore“
Kada smo već kod 2027. godine, teško je bilo i ne pitati pripremaju li se u tom pokretu za novi nastup na parlamentarnim izborima.
„Pripremamo se za parlamentarne izbore, što je nastavak strategije koju smo imali za Podgoricu, gdje smo prvim pojavljivanjem snažili temelj organizacije, a u drugom pokušaju ostvarili solidan rezultat. Na državnom nivou smo učestvovali 2023. godine, i potrebno je da učinimo isti napredak kao i u Podgorici i da taj recept ponovo bude uspješan. Planiramo i učešće i na više lokalnih izbora. Ujedno, sasvim smo otvoreni za saradnju sa slobodnim pojedincima i lokalnim organizacijama sa kojima dijelimo slične vrijednosti i izvjesno je da će u tom pravcu biti rezultata“, ističe sagovornik Portala Analitika.
Razvoj Preokreta je, dodaje Perić, kroz tri izborna ciklusa pokazivao nekoliko konstanti - stalan postepen rast, istrajavanje u radu na terenu i raskrinkavanje po građane štetnih postavki političke scene.
„I da dodam, od pozicije „ni sa kim“ koju smo obećali i održali pred građanima, naša pozicija će sada biti značajno proaktivnija i biće fokusirana na rješenja koja otključavaju politički sistem i otvaraju ga ka interesu građana“, najavljuje on.
„Krenuli u 17 crnogorskih gradova“
Na pitanje koji su noviteti u radu Preokreta, Perić ističe kako će uskoro široj javnosti biti dostupna aplikacija, koja je namijenjena čujnijem glasu i inicijativama građana.
„Uvođenje aplikacije Preokret, uvjereni smo, olakšaće internu i eksternu komunikaciju, a njena osnovna svrha je da bude alat koji će proceusiratiinicijative građana ka institucijama, pratiti slučajeve kada su im ugriožena prava, ali ikoja bi im u doglednom periodu omogućila i glasanja i za pozicije u samom Preokretu. Svaki član Preokreta, ali i građanin će preko nje moći da predlaže, učestvuje i odlučuje, a i svojim predlozima da nam pomaže da u praksi provjerimo programska rješenja za sistemske ili sasvim konkretne probleme, od onih socio-ekonomskih, pa sve do komunalnih. Trenutno smo u fazi inicijalne upotrebe, a uskoro sa njom idemo i ka široj javnosti. Početna povratna informacija je više nego ohrabrujuća”, naveo je on.
Suština našeg djelovanja ostaje nepromijenjena - težnja da moć bude vraćena građaninu
No, potencijalno biračko tijelo ne 'animira' se isključivo u virtuelnom prostoru.
„Preokret je u međuvremenu uspio da se organizuje na nivou cijele Crne Gore i da ima određene organizacione oblike, od povjerenika do inicijativnih odbora, u 17 gradova. Upravo iz tog razloga, u međuvremenu smo se formalizovali kao politički subjekt kako bismo ustanovili jasne interne procedure, ali i bili u mogućnosti da primjenjujemo zakonske odredbe koje se odnose na političko djelovanje kada se organizacija usložni i naraste, te logistički mogli odgovoriti zahtjevnim zadacima komunikacije. Taj korak je i dio dugoročne strategije razvoja Preokreta koja podrazumijeva administrativno snaženje i povećanu transparentost, kako unutar Preokreta tako i ka spoljašnjoj javnosti. Ono što je najvažnije - suština ostaje nepromijenjena: težnja da moć bude vraćena građaninu“, navodi on.
„Logika je i dalje – možda mi kršimo zakone, ali čuvamo naše“
Perić i danas naglašava kako je u Crnoj Gori na djelu bio i ostao korporativni politički sistem, u kojem je sve podređeno stranačkim interesima.
„Ti interesi su isprepleteni kroz složene odnose partijskih aktera, a krajnji rezultat je da se politika svodi na biznis. Da ne bude dileme, nije sporno da postoje političke partije, bez njih nema ni demokratije, ali je po društvo štetno da se one svojim uticajem i odlučivanjem preliju mimo svojih zakonskih okvira. Tada one raznose državu po svakom mogućem osnovu i jedini modus operandi kojim se to može prikriti i pokušati opravdati je bjesomučna podjela našeg društva. Znate već kako zvuči ta logika - možda mi i kršimo zakone, ali čuvamo „naše“, ocjenjuje on.
Podjele u Crnoj Gori nijesu ništa što je svojstveno samo našem podneblju, dodaće Perić.
„Međutim, kod nas je nevolja što se te podjele dramatizuju kako bi se na njima vladalo. To podrazumijeva pokušaj trajne eliminacije dijaloga kao modela rješavanja problema u zajednici. U tom pravcu nam je nužan preokret, jer politika jeste zbir iskustava i promišljanja iz kojih bi trebalo da savladavamo lekcije, a ne da se neprestno saplićemo o isti kamen“, ističe sagovornik Portala Analitika.
“Radimo ono u što vjerujemo, satisfakcija dođe na kraju puta”
U Preokretu, navodi Perić, rade ono u što vjeruju, sasvim svjesni kako nijedan ideal nije ostvariv u potpunosti.
“Nekoliko stvari je važno - prvo da se ne upadne u mesijanski kompleks spašavanja svega i svačega i da se ne krene linijom narcisoidnog poremećaja ličnosti što je previše prisutno u crnogorskoj politici. Jer, to po pravilu završi velikim razočaranjima u kojima taj “mesija” ili “narcis” objašnjava svima nama kako smo svi mi zapravo bili nedostojni tako velike vizije. Cijena koju zajednica tada plaća je ogromna jer nikako ne može da dođe u racionalnu ravan u kojoj jasno sagledava svoje odluke i u odnosu na njihovu valjanost donosi zaključke za određivanje svog daljeg pravca”, ističe on.
Dodaje i kako poznaje sopstvena ograničenja.
Da se procesi dešavaju u dobrom pravcu samo po inerciji, ne bi bilo potrebe za bavljenje politikom
“Moguće da mi je to prednost, ali jednako osjećam samopouzdanje u dijelu poznavanja političkih procesa i razumijevanja nužnosti dugoročne borbe da bi se ostvario vjerujem veoma važan cilj: zajednica u kojoj postoji ravnoteža efikasnosti i pravednosti. I da naglasim: ka značajnom cilju se ne ide zato što je lako - podrazumijevano je da je teško. Da se procesi dešavaju u dobrom pravcu samo po inerciji, ne bi bilo potrebe za bavljenje politikom, ali svi znamo da nije tako”, naglašava Perić.
Na kraju, osvrnuo se i na to što ni Preokret nije izuzet kritika – navodeći da je i to očekivano.
“Prve stepenice vidljivosti organizacije i prepoznatljivostiideje su savladane, uvjeren sam da je u toku potvrda opravdanosti našeg pistupa i kritike političkog sistema. I sasvim je opravdano da budete kritikovani u tom djelovanju. Da li je to prijatno? Nije, ali vremenom čovjek očvrsne. Ipak, na kraju puta dođe satisfakcija da ste dio svog talenta vratili zajednici koju činite sa drugima. Ime toj zajednici je Crna Gora”, zaključio je on.
