Generalni sekretar Pokreta Evropa sad, Boris Pejović, kazao je da program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period od 2026. godine do 2027. godine obuhvata gotovo 600 dokumenata koje, kako kaže, "moraju usvojiti Skupština ili Vlada. Navodi da je riječ o strategijama, zakonima, odlukama, akcionim planovima, uredbama i pravilnicma.
"Zbog rokova i ambicioznog plana, jako je važna i brzina koja neće biti nauštb kvaliteta", tvrdi Pejović.
Kvalitet evropskih zakona, kako ističe, garantuju i provjere od strane Evropske komisije, prije nego se zakoni glasaju u Skupštini
"Dominantna većina (497 akata) planirana je za usvajanje tokom 2026. godine, u skladu sa ciljem da se do kraja ove godine zatvore sva pregovaračka poglavlja. Od toga, pred Skupštinom je usvajanje 48 zakona obilježenih tzv. „plavom zastavicom” koji su nužni za ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje preostalih poglavlja – znači, bez njihovog usvajanja nema zatvaranja poglavlja. Dodatno, imamo i oko 70 zakona kojima se vrši dalje usklađivanje nacionalnog zakonodastva sa pravnom tekovinom EU i koji nisu ništa manje bitni od obaveza za zatvaranje mjerila", ističe Pejović.
Stoga, dolazimo do, kako navode Pejović, zbira od 120 zakona sa EU agende.
"Podsjećam, to je više od prosječnog broja zakona koje je Skupština godišnje usvajala u periodu od 2015. godine do 2024. godine", ističe Pejović.
Dodaje da su to "samo zakoni koji se odnose na EU agendu, pri čemu i taj broj može biti neznatno povećan u toku godine na zahtjev Evropske komisije".
"Ako tome dodamo i druge akte koji se usvajaju, poput određenih strateških dokumenata i redovnih obaveza Skupštine (npr. usvajanje budžeta) sa sigurnošću možemo reći da bi zatvorili sva poglavlja, neophodno je u ovoj godini usvojiti par stotina dokumenata usklađenih sa EU", zaključio je Pejović.
