Panel diskusija pod nazivom „Zelena Crna Gora pred Rio plus 20“ posvećena je jubilarnom dvadesetom samitu u Riu, gdje će Crna Gora sredinom juna nastupiti na konferenciji i predstaviti svoj plan razvoja i zaštite životne sredine.
Prva konferencija održana je 1992.godine kada je prvi put ukazano na povezanosti razvoja i zaštite životne sredine.
U Riu će se razmatrati da li su države spremne da prihvate obaveze koje će dovesti do smanjenja zagađenja i da li će uspjeti da odlože scenario koji je neminovan.
- U našoj zemlji se već tri godine osjećaju klimatske promjene. Naš sistem još uvijek nije adekvatno pripremljen, da ponudi dobar odgovor na ove promjene, kazala je Pejović.
Ona ističe da zaštita sredine mora da potekne i od pojedinca i od države, tj. sistema.
- Neke prilike su već propuštene. Mnoge ekonomski jake zemlje nijesu bile spremne da prihvate tu vrstu odgovornosti. One su se branile činjenicom da se svijet bori sa ekonomskom krizom i da se u takvim okolnostima teško može pribjegavati restriktivnim odlukama, kao što je otpuštanje radnika, smanjenje industrijske proizvodnje, objasnila je Pejović.
Najozbiljniji ekološki problemi trenutno u svijetu su promjena klime, nedostatak vode, zagađenje vode vode, a krivci su velike zemlje, dok manje poput Crne Gore više dođu kao kolateralna šteta.
Međutim, činjenica je da se Crna Gora neodgovorno ponaša prema prirodnim resursima i prema nacionalnim parkovima.- Prije dva dana ekološka inspekcija izašla je na lice mjesta na Skadarskom jezeru da interveniše. Naši inspektori nijesu završili svoj posao samostalno, jer su imali neprijatan odnos sa mještanima. To su uspjeli tek sa pripradnicima MUP-a. Toga dana nijesmo mogli da ustanovimo da li se nalazimo u zoni nacionalnog parka, ili u zoni privatnog posjeda gdje važe potpuno druga pravila. Ljudi koji rade u nacionalnom parku takođe nijesu znali. Ovo će se čuti na svim područjima Crne Gorem, kazala je Pejović.
Ona je naglasila da se Crna Gora trudi da koncept zaštite životne sredine i održivog razvoja ispoštuje, i podigne svijest kod građana o važnosti ovog pitanja.
- Dosta vremena smo potrošili na studije, teorijske elaboracije, a potrebne su i praktični primjeri gdje ćemo uvjeriti i nas i EU da smo uradili tosta toga. Nijesam za ružičastu, niti ružnu sliku, već za realnu, daa bismo bili bolji, kazala je Pejović.
Crnoj Gori je potreban bolji institucionalni okvir, gdje će se znati ingerencije kako agencije tako i ministarstva. Pravno gledano, pitanja prirodnih akcedenata se regulišu hitnim postupkom. Međutim, u praksi to nije baš tako. Posljednji slučaj je trajao 12 godina.
Pejović je naglasila da su se strani investitori umorili od megalomanskih projekata i da je sada vrijeme za ekonomski, socijalno i razvojno održive kocepte, koji će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i oplemeniti ambijentalni prostor u kojem boravimo i živimo.
