Društvo

Ljekari upozoravaju da visoke temperature mogu nepovoljno uticati na zdravlje

Pavićević: Tropske temperature i narednih dana, osvježenje ni na vidiku

Tropske vrućine zbog kojih smo prethodnih dana često uzdisali zadržaće se i narednih dana, a iako bi nam svima prijalo, prema riječima meteorologa Dušana Pavićevića, osvježenju se u skorije vrijeme ne možemo nadati, pišu Vikend novine.

Ilustracija Foto: Portal Analitika
Ilustracija
Vikend novineIzvor

“Biće vruće i narednih dana, temperatura u dolini Morače i Zete biće oko 40 stepeni, u ostalim djelovima Crne Gore 30 do 37 stepeni. Duvaće južni vjetar, a neko osvježenje ne možemo očekivati. Vidjeli smo da se temperatura koleba, neki dan bude vrelo, neki dan malo manje vrelo, ali ozbiljnijeg pada neće biti u narednom periodu”, kazao je Pavićević.

Da takvi vremenski uslovi mogu nepovoljno uticati na naše zdravlje, upozoravaju doktori.

Izabrani ljekar Doma zdravlja Podgorica Rialda Kurgaš kazala je da su zbog izrazito visokih temperatura najugroženija djeca mlađa od pet godina, stariji od 65 godina, kao i osobe sa kardiovaskularnim, bubrežnim i metaboličkim oboljenjima.

“U uslovima tropskih vrućina rizici po zdravlje su brojni. Primarno, najviše je izražen rizik od nastanka opekotona prilikom izlaganja agresivnom sunčevom zračenju, zatim tu su i rizik od dehidratacije, razvoja sunčanice, toplotnog udara, trovanja hranom, kao i pogoršanja simptoma hroničnih oboljenja. Simptomi su slični, a uključuju jaku glavobolju, mučninu, povraćanje, izrazitu malaksalost, lupanje srca, pad krvnog pritiska, profuzno znojenje ili potpuni prestanak znojenja, a u najtežim slučajevima i gubitak svijesti”, kazala je Kurgaš.

Zato je, kako je kazala, neophodno pridržavati se preventivnih mjera kako se neželjeni simptomi ne bi pojavili.

“Mjere koje treba primjenjivati kako bi se prevenirao razvoj tzv. temperaturnih oboljenja su: unos najmanje dva litra tečnosti dnevno, adekvatna ishrana, češći a manji obroci, bogati vitaminima, mineralima i vodom, sa što manje masnoća; zatim nošenje odjeće od prirodnih materijala od pamuka i lana, koji istovremeno štite kožu od opekotina, a ne sprečavaju prirodne mehanizme odavanja toplote tijela; korišćenje proizvoda za kožu sa SPF 30 ili više; nošenje šešira ili druge vrste pokrivala za glavu; izbjegavanje boravka napolju između 11 i 17 časova; izbjegavanje naglih promjena temperature (izlazak iz klimatizovanih prostorija sa 20 stepeni napolje na 39 stepeni)”, dodala je Kurgaš.

Portal Analitika