Politika
  • Portal Analitika/
  • Politika /
  • Ovako su izgledali mitinzi na Cetinju i u Podgorici na kojima je skandirano „Oprosti nam Dubrovniče“

U glavnom gradu bio organizovan i 'kontra-skup'

Ovako su izgledali mitinzi na Cetinju i u Podgorici na kojima je skandirano „Oprosti nam Dubrovniče“

Ove sedmice, tokom gostovanja reprezentacije Crne Gore na Maksimiru, navijači naše selekcije oživjeli su parolu iz 1992. godine, iznjedrenu u jeku napada snaga JNA i crnogorskih dobrovoljaca na Dubrovnik.

Ovako su izgledali mitinzi na Cetinju i u Podgorici na kojima je skandirano „Oprosti nam Dubrovniče“ Foto: Ilustracija
Portal AnalitikaIzvor

I premda je o poruci „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“ mnogo toga rečeno proteklih dana, uz brojna podsjećanja i na ratne dane, treba podsjetiti i na sam skup tokom kojeg se ona prvi put mogla čuti.

„Nećemo na kazan“

Dogodilo se to prvog marta 1992. na Cetinju – i premda je miting imao karakter antiratnog okupljanja, istovremeno je bio i skup za nezavisnu Crnu Goru. Jer, mjesec kasnije bio je organizovan prvi referendum o crnogorskoj nezavisnosti.

Ultra Crna Gora na Maksimiru istakli transparent "Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče"
90
Ultra Crna Gora na Maksimiru istakli transparent "Sa…
08.09.2025 22:01
 
I opet Maksimir
116
I opet Maksimir
13.09.2025 00:00

Organizatori skupa bili su predstavnici crnogorske opozicije i antiratnih snaga – oni će na kraju donijeti i odluku o bojkotu referenduma. Među tim strankama i organizacijama bili su Liberalni savez Crne Gore, Socijaldemokratska partija, Jugoslovenska narodna stranka, Demokratska koalicija (Demokratski savez u Crnoj Gori, Stranka demokratske akcije), Socijalistička partija, Savez reformskih snaga crnogorskog primorja, Organizacija nezavisnih komunista i Federalistički pokret.

Na do kraja ispunjenom cetinjskom Dvorskom trgu, kako je izvijestio tadašnji list „Liberal“, govorili su Slavko Perović, Miodrag Iličković, Rade Bojović, Žarko Rakčević, Novak Klisić, Čedomir Pejović,Đerđ Đokaj, Mališa Marović, Zarija Lekić, Božidar Bogdanović, Ljubomir Petrović, publicista Miodrag Vuković, glumac Mihailo Radojičić i narodni heroj Jovo Kapičić.

Na mitingu su okupljeni nosili parole „Ne damo te Crna Goro“, „Živjela suverena Crna Gora“, „Nećemo na kazan“ i „Crnogorci ne jedu svoje korijenje“, a uzvikivane su parole „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“ i „Nikad nije Crna Gora jela ljeba s prijekora“.

„U tome što se zalažemo za nezavisnu Crnu Goru nema ničega antisrpskog. Treća Jugoslavija, koja u svojim temeljima ima sprženi Vukovar i zgaženi Dubrovnik ne može biti srećna država“, poručio je tada Slavko Perović, a prenosio pomenuti list.

U Titogradu otpjevali i današnju himnu Crne Gore

Dvadesetak dana kasnije, a preciznije 23. februara, sličan skup održan je i u Titogradu. Na mitingu, održanom ispred Skupštine Crne Gore, okupile su se hiljade ljudi.

Događaj je počeo pjevanjem današnje himne – „Oj svijetla majska zoro“ i minutom ćutanja u znak poštovanja prema žrtvama rata koji je buktao u našem okruženju.

Na mitingu je usvojena deklaracija o nezavisnoj Crnoj Gori, u kojem je proevropska opozicija navela kako rezultati referenduma za njih neće važiti.

I na tom je skupu, između ostalih, skandirano „oprosti nam Dubrovniče“.

Sa kontra-mitinga poručivali „ustaše“ i „ne damo Krajinu“

Zanimljivo je kako je kako je tog dana organizovan i kontra-miting. Ispred hotela „Crna Gora“ bilo je nekoliko stotina ljudi koji su ka suverenistima skandirali „ustaše“, „(Franjo) Tuđmanova poslugo“, „lopovi“, „izdaja“, „ne damo Krajinu“, „Crna Gora i Srbija to je jedna familija“.

Oni su, kako je prenosila tadašnja Pobjeda, skandirali i imena Branka Kostića i Novaka Kilibarde, tražeći da im se obrati tadašnji predsjednik države Momir Bulatović.

Portal Analitika