“U Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za ovu godinu se konstatuje da se taj napredak naročito ilustruje kroz donošenje Zakona o radu, koji je usvojen u decembru prošle godine”, navodi se u saopštenju Ministarstva, koje je zaduženo za realizaciju pristupnih obaveza iz poglavlja 2 – Sloboda kretanja radnika i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
Zakon, kako se navodi u izvještaju, uvodi niz reformi koje uključuju pojednostavljenje procedura otpuštanja i produžetak ugovora na određeno vrijeme, sa 24 na 36 mjeseci, uz veću zaštitu radnika, dok povećanje sankcionisanja u slučaju neprijavljenog rada teži da smanji neformalni rad.
“Očekuje se da će nova legislativa pružiti veću fleksibilnost skraćivanjem procedura, pojednostavljivanjem procedura otpuštanja, olakšavanjem korišćenja ugovora na određeno vrijeme i raspoređivanjem zaposlenih izvan prostorija poslodavaca, na primjer rad na daljinu. Zaštita radnika je takođe pojačana u novom zakonu, uvodeći obavezu pismenog ugovora prije rada”, navodi se u saopštenju.
Konstatovana je dobra saradnja socijalnih partnera pri izradi Zakona o radu.
je riječ o funkcionisanju tržišta rada, u izvještaju je naglašeno da su aktivnosti koje se odnose na ekonomski rast, reformu šeme socijalnih davanja za majke i podrška mladim nezaposlenima, omogućili poboljšanju uslova na tržištu rada. Izvjestan napredak je zabilježen i kada je riječ o mjerama za aktivaciju rada i koordinacija između zapošljavanja i socijalnih službi”, rekli su iz Ministarstva.
U dokumentu se navodi da je u maju prošle godine Vlada povećala minimalnu zaradu 15 odsto. Kao rezultat, zarade su zabilježile umjereni godišnji rast od 0,8 odsto u prošloj godini, istovremeno zadržavajući konkurentnost lokalnih kompanija.
”Međutim, zaustavljanje ekonomske aktivnosti uvedeno u martu radi sprečavanja širenja Covid-19 imalo je negativan uticaj na tržište rada. Pored toga, i dalje postoje izazovi kao što su niska stopa aktivnosti žena, mladih i osoba sa invaliditetom, kao i visoka dugoročna nezaposlenost”, dodaje se u saopštenju.
Kada je riječ o neformalnoj ekonomiji, konstatuje se da su i dalje potrebni kontinuirani napori za suočavanje sa svim oblicima neformalnosti zajedno sa daljim jačanjem inspekcija rada.
EK je ocijenila da su protokoli usvojeni u vezi sa preventivnim mjerama za Covid-19 u institucijama socijalne i dječje zaštite do sada bili efikasni.
U izvještaju je ukazano na to da su potrebni dodatni napori kako bi se ispunile preporuke iz izvještaja Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u pogledu visine socijalnih davanja i odgovarajućeg životnog standarda za socijalno ugrožene ljude, a posebno za nezaposlene i beskućnike.
”U izvještaju se navodi da je u Poglavlju 2 - Sloboda kretanja radnika, Crna Gora ostvarila određeni napredak u oblasti sprovođenja pristupa tržištu rada i Evropske kartice zdravstvenog osiguranja. Ovo je ostvareno kroz podršku iz projekta EU o uspostavljanje šema socijalne sigurnosti, što je planirano Akcionim planom za ovo poglavlje”, rekli su iz Ministarstva.
Iz EK su rekli da Crna Gora treba da nastavi da uspostavlja strukture i razvija administrativne kapacitete za sprovođenje pravne tekovine EU.
