Potpredsjednik Savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić smatra da crnogorska vlast nema političke volje i hrabrosti da zakonski natjera Srpsku pravoslavnu crkvu da ispostavlja crnogorskoj državi račune i plaća PDV-na milionske prihode od vjerskog turizma.
- Kako mislite da bi se Crna Gora osmjelila na takav čin, gdje bi dirnula u pravo žarište – izvor prihoda Srpske crkve, kada je uvođenje nekoliko slova u crnogorsku gramatiku, koje omogućava da i Crnogorci pišu kao što govore, naišlo na toliko halabuke! - kaže za Portal Analitika publicista Stevo Vučinić, koji je i potpredsjednik Savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve.
Prije nekoliko dana, hrvatska Vlada je najavila da će katoličku crkvu u Hrvatskoj uvesti u sistem PDV-a, što će u praksi značiti da će crkvene institucije za usluge morati da ispostavljaju račune. Svako čiji godišnji prihod prelazi 80 hiljada kuna (oko 1.000 eura), trebao bi biti u sistemu PDV-a, stav je hrvatske Vlade.
U Crnoj Gori, vjerske zajednice „posluju“, ističe Vučinić, van svih državnih finansijskih tokova. Jedina sredstva nad kojima ima država uvid su upravo ona koja im sama država daje kao vjerskim zajednicama.
- Ona sredstva koja vjerska zajednice same 'zarađuju', ne podležu nikakvim porezima, iako je poznato da, pogotovu najuticajnija vjerska zajednica u Crnoj Gori - Srpska pravoslavna crkva - prihoduje u Crnoj Gori ogromna finansijska sredstva. Nesumnjivo je da svoj nesporni uticaj SPC zahvaljuje u velikoj mjeri svojoj finansijskoj moći, veli Vučinić.
Cijeli pravoslavni svijet nema ništa slično Ostrogu: No, daleko i nemjerljivo ispred svih drugih objekata SPC-a, i to ne samo u Crnoj Gori, po zaradi se izdvaja manastir Ostrog.
„Ostrog je osnova finansijske moći cijele Srpske pravoslavne crkve, bez premca i bez konkurencije“, kaže Stevo Vučinić i dodaje: „Prema saznanjima i procjenama Crnogorske pravoslavne crkve, samo od Ostroga SPC godišnje prihoduje oko 50 miliona eura. Od novca prikupljenog u njemu finansira se gradnja novih objekata SPC-a u Crnoj Gori, koji niču na sve strane, od Bara do crkve sv. Simeona Mirotočivog u Grblju. To je najprofitabilnija fabrika u Crnoj Gori.“
Vučinić tvrdi da barata prilično preciznim ciframa, „iz informacija od izvora koje ne može iznijeti u javnost“.
Portal Analitika već je pisao o tome da je i Ostrog među pravoslavnim crkvama i manastirima koji su u posljednjih desetak godina u katastarskim knjigama prebačeni u vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske. Do tada je Mitropolija imala samo status tamošnjeg korisnika manastirskih objekata i zemljišta. U listu nepokretnosti područne jedinice Danilovgrad, katastarske opštine Vrela, za sve objekte, crkve i konake, te zemlju pod livadama i šumama, ukupno oko milion kvadrata, navedeni prihod je 1.965 eura! Od te cifre, za koju se ne navodi da li je riječ o dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj zaradi, najviše ide na neke šume i livade, dok je prikazani prihod od bogomolja i konaka – nula.
Sagovornik Portala Analitika kaže da SPC prihoduje značajna sredstva, kako u Crnoj Gori, tako i na drugim teritorijama gdje je Srpska crkva prisutna, ali je Ostrog, veli, nenadmašan. Vučinić ide i dalje:
„U cijelom pravoslavnom svijetu ne postoji ništa slično Ostrogu. To je svetilište u koje se hodočasti svakodnevno, tokom cijele godine. Što se Evrope tiče, Ostrog se može mjeriti samo sa nekim mekama za hodoćašće u katoličkom svijetu – sa Lurdom, Fatimom i Međugorjem. Naravno, ima u pravoslavnom svijetu još mjesta, crkava i manastira sa velikom posjetom. Ali, svakodnevnog masovnog hodočašća koje traje neprekidno, godinama, desetljećima, nema nigdje kao u Ostrogu. Srpska pravoslavna crkva namijenila je Ostrogu ulogu koju u katoličkom svijetu ima Lurd“, kaže Vučinić za Portal Analitika.
Zarada koju je nemoguće oporezovati: Ukoliko su tvrdnje CPC-a tačne, barem okvirno, to bi značilo da država samo u Ostrogu godišnje „gubi“ više od osam miliona eura od percipiranog PDV-a, po sadašnjoj njegovoj stopi!
Poređenja radi, ovogodišnja planirana zarada od turizma je 600 miliona eura.
„Niko ne izađe iz Ostroga da nije ostavio barem 50 eura, od priloga na ćivotu svetog Vasilija, do kupovine flaše svete vode. Pored dobrovoljnih priloga, za izlječenje i usrećenje, manastir zarađuje i od izdavanja konaka, prodaje relikvija i suvenira...Pored ćivota svetog Vasilija godišnje prođe oko milion ljudi“, tvrdi Vučinić. Taman koliko i turista posjeti godišnje Crnu Goru. „Niko od njih ne ostavi manje od 5 – 10 eura, što znači da na samom ćivotu SPC ima između 5 i 10 miliona eura godišnjeg prihoda, koji je nemoguće oporezovati. A za one koji ostavljaju prihode od više hiljada eura, praksa je da se to učini kod samog igumana manastira“, tvrdi Vučinić.
Ilustrujući finansijsku moć i nekontrolisanost finansijskih sredstava koja SPC prihoduje preko Ostroga, Vučinić podsjeća na poznati događaj od prije par godina, kada je ovaj manastir finansijski pomogao penzioni fond Republike Srpske.
- Naravno, Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori nema samo Ostrog. Od oko 600 manastira i crkava koje kontroliše u Crnoj Gori, što kao korisnik, što kao vlasnik, ima još onih koji značajno pune njihovu crkvenu kasu. Pogotovu neki manastiri na primorju, sa svojim konacima. A tu su i zdanja, više hotela i motela na Crnogorskom primorju koje je gradila SPC, pokazujući da ne zazire od svetovnog turizma i zarade, kaže sagovornik Portala Analitika.
Ali, sam Vučinić podsjeća da istorijsko iskustvo ne govori baš u prilog tome da je crkvenu zaradu nemoguće kontrolisati. „Bivša komunistička vlast imala je kompetencije nad crkvom. Novac se iz Ostroga u to vrijeme kompletno uplaćivao preko SDK Nikšić. I tada je bila riječ o ogromnim sumama. Ali, komunisti su imali kontrolu nad popovima i vladikama. A sada, imam utisak da popovi kontrolišu državu, a ne država popove.“
Na pitanje ko onda kontroliše zaradu SPC-a ostvarenu u Crnoj Gori, Vučinić odgovara:„Mislim da je to pod kontrolom izvjesnih centara moći u Beogradu.“
- Crnogorska država nema moći za uspostavljanje kontrole nad finansijskim tokovima i zaradama Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, zaključuje Vučinić, izražavajući sumnju i da je Hrvatska u stanju da uspostavi fiskalni račun u Međugorju. „Takva mjesta nemoguće je kontrolisati, a to su mjesta na kojima crkve prihoduju najveći novac“, kaže sagovornik Portala Analitika.
Imovina pred sudovima: Uporedni podaci finansijske moći SPC-a u Crnoj Gori i druge pravoslavne vjerske zajednice, Crnogoske pravoslavne crkve su, prema Vučinićevom stavu, dovoljno rječiti.
- CPC nema prihoda, osim 6,5 hiljada mjesečno koje dobija od države kao vjerska zajednica, što sljeduje i SPC, islamskoj vjerskoj zajednici i katoličkoj crkvi. To je dovoljno tek za plate i osiguranje za dio sveštenika. CPC ima i nešto prihoda od donatora i – to je sve. Drugih prihoda nemamo, jer ne raspolažamo objektima koji bi mogli da prihoduju, niti imamo takvu djelatnost, recimo, od izrade i prodaje crkvenih potrepština, kaže Vučinić.
Crnogorska pravoslavna crkva vodi trenutno jedan značajan sudski spor vezan za crkvene nepokretnosti. Ni tim zahtjevom, CPC ne traži da se njoj dodijeli sporna imovina. „Zahtijevali smo da se 50-tak crkava i manastira sa područja opštine Cetinje, sa pripadajućim grobljima i 2,2 km kvadratna zemlje, vrate u prethodni imovinsko-pravni status, dakle, selima i bratstvima“, kaže Vučinić. Spor je trenutno na Upravnom sudu. „Taj će predmet sigurno ići prema Vrhovnom i Apelacionom sudu, jer se strana koja je nezadovolja uvijek žali. Ukoliko izgubimo, idemo u Strazbur“, najavljuje Vučinić.
- Kada je Ministarstvo finansija kao drugostepeni organ, dalo za pravo SPC-u i potvrdilo neka u posljednjih 10 godina upisana vlasništa na nju, obustavili smo sve postupke vezane za opštine Bar, Budvu, Herceg Novi, Kotor, Tivat, Pljevlja, Nikšić, Danilovgrad i Podgoricu. Smatrali smo da je bolje za nas da dovedemo do kraja postupak za jednu opštinu. Rješenje u našu korist, moglo bi se računati i kao presedan za ostale. Cetinje smo izabrali jer tamo imamo najpovoljniju poziciju, zaključuje Vučinić u razgovoru za Portal Analitika.
Gordana Borović
