To su zaključci su panela “Izazovi razvoja ljudskog kapitala i talenta – kako rade drugi” u okviru konferencije Razvoj ljudskog kapitala 2025, koju su organizovali Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) i Privredna komora Crne Gore.
Panelu je prethodilo predstavljanje Izvještaja o ljudskom razvoju 2025., gdje je prof. dr Dragana Radević kazala da se vještačka inteligencija (VI) prepoznaje kao naša stvarnost, a da je UNDP u okviru izvještaja anketirao više od 20 hiljada ljudi širom svijeta kako bi razumio globalne percepcije o VI.
„Dok u javnosti dominira strah da će VI zamijeniti čovjeka, istraživanje UNDP-a pokazuje drugačiju sliku - u razvijenijim zemljama, građani VI doživljavaju kao priliku. Danas čak jedan od pet ispitanika koristi vještačku inteligenciju svakodnevno. Očekuje se da će u narednim godinama ta brojka porasti, u nekim zemljama i do 60 odsto, dok je globalni prosjek očekivanog rasta 46 odsto“, rekla je Radević.
Poseban segment izvještaja, kako je dodala, tiče se mentalnog zdravlja.
„Do sada je bilo uobičajeno da mladi i stariji različito percipiraju svoje mentalno stanje, dok su najveći pritisci zabilježeni kod osoba u dobi od 40 do 50 godina. Međutim, sada ta „kriva“ postaje dijagonalna sve više digitalno pismenih osoba osjeća pritisak automatizacije, ali i vidi mogućnost za unapređenje sopstvenih kapaciteta“, navela je Radević.
Izvršna direktorica ERISE inicijative za reformu obrazovanja u jugoistočnoj Evropi, Tina Šarić, ukazala je na važnost sistemske koherentnosti.
„Ne radimo ništa izolovano. Svaki rezultat mora biti upotrebljiv, od standarda zanimanja, do nastavnog materijala i politike obrazovanja. Počinjemo od strategije, ali se spuštamo do učenika i profesora“, poruka je Šarić.
Ona je objasnila da ERISE analizom obrazovnih i ekonomskih dokumenata na regionalnom nivou prepoznaje zajedničke izazove, a potom uz partnere iz struke i privrede razvija konkretna rješenja.
„Fleksibilnost je ključ. Ono što razvijamo regionalno, mora biti prilagodljivo nacionalnim kontekstima”, sigurna je Šarić.
Za Dražena Kveža izvršnog direktora za ljudske resurse na nivou Grupe, Addiko Bank AG, promjena u kulturi organizacije ne počinje sa zaposlenima već sa liderima.
„Način razmišljanja rukovodstva – to je ono što sve određuje. Lideri oblikuju pravila igre: šta se toleriše, šta se nagrađuje, šta se prepoznaje. Kultura nije ono što piše na zidu, već ono što se vidi u svakodnevnim ponašanjima”, jasan je Kvež.
U Addiko banci, proces izgradnje kulture temelji se na prilagođenim alatima i mjerljivim vrijednostima.
„Ne koristimo alate sa police, sve što primjenjujemo prilagođeno je našim specifičnim vrijednostima. Čak i mjerenje angažovanosti zaposlenih sadrži dodatna pitanja koja se odnose na naše principe jer samo tako možemo dobiti pravu sliku”, smatra Kvež.
Naglašava da promjena ponašanja nije laka, naročito ako nije prirodna jer kako je kazao neki ljudi to jednostavno nemaju u sebi, ali sistem može pomoći.
“Uveli smo ‘kulturne ciljeve’ u sistem procjene učinka i povezali ih sa varijabilnim dijelom zarade. Možda zvuči tehnički, ali funkcioniše. Ljudi počnu da primjenjuju novo ponašanje i vremenom ga usvajaju”, rekao je Kvež.
Dodaje i da veličina tima nije prepreka, jer „svaka mala jedinica stvara svoj kulturni balon, koji kasnije postaje dio šire kulture kompanije“.
U tom smislu, zaključuje, lideri moraju biti svjesni sebe, svojih granica i uticaja jer organizacione promjene počinju i završavaju se upravo kod njih.
David Margason, CEO Porto Montenegra, istakao je: „Zaljubljenik sam u vještačku inteligenciju, iako sam u njenoj praktičnoj primjeni još daleko iza krive. Vjerujem da će VI omogućiti ljudima da se više bave kreativnim, a manje administrativnim poslovima.”
Njegova glavna poruka bila je usmjerena na slobodu i autentičnost u radnom okruženju:
„Ne zamišljajte šta drugi žele da budete. Budite ono što jeste – to je korisno za organizaciju, a osnažujuće za vas”, rekao je Margason.
U njegovoj kompaniji, kako je rekao, vrijednost se ne stvara kroz administraciju, već kroz ideje.
„Želim da što više ljudi bude oslobođeno ponavljajućih zadataka i posvećeno stvaranju. Ne želimo da ih zadržavamo, već da im damo razlog da ostanu”, jasan je Margason.
Kajter Balint Adem iz OTP grupe upozorio je da prave promjene ne nastaju tokom transformacije, već nakon nje.
“Kupovina banke je tehnički posao. Prava bitka počinje kada spojite dvije kulture. Zato OTP koristi dijagnostičke alate da izmjeri ono što se dešava ispod haube i da razumije vrijednosti koje pokreću zaposlene. Kultura jede strategiju za doručak. I zato lideri moraju biti svjesni uloge koju igraju”, kazao je Adem.
Njegova ključna poruka bila je da je brzina prilagođavanja organizacije jednaka brzini prilagođavanja njenih lidera „Ako lideri žive u prošlosti, organizacija je osuđena.“
Zato se, kako je rekao, u OTP-u snažno fokusiraju na razvoj liderstva i u IT sektoru i van njega.
„U saradnji sa eksternom IT kompanijom pokrenuli smo program koji zovemo BUZZ – on obuhvata stotine dana obuke u četiri ključne oblasti: low-code, no-code, data, AI i cloud. Cilj je da svi zaposleni, bez obzira na sektor, razumiju nove tehnologije i da znaju kako ih mogu primijeniti u svom poslu. Ako imate product developera u retailu ili nekog ko upravlja mrežom filijala oni moraju razumjeti koje tehnologije postoje i kako da te potrebe prevedu IT timu. Mora postojati snažna saradnja“, rekao je Adem.
Ipak, upozorava da edukacija jednog dijela tima nije dovoljna, već se mora razvijati cijeli sistem.
„Ako samo jedna osoba ide na terapiju, a druga ne udaljiće se. Isto je i u organizaciji. Ako učite ljude i ne omogućite im da primijene naučeno prestaće da daju ideje. Zato je neophodan pristup zasnovan na sistemskom razmišljanju, kako bi nova znanja zaista donijela promjene u praksi. Uz to, ključna je i psihološka sigurnost. U svijetu Instagrama i TikToka, greške više nijesu popularne. A bez prostora da griješimo nema inovacija”, jasan je Adem.
Organizacije koje žele napredak, kako je zaključio, moraju stvarati okruženje u kojem se ljudi osjećaju bezbjedno da eksperimentišu, propituju status quo i predlažu nova rješenja bez straha da će biti osuđeni.
Panel je moderirala prof. dr Milica Vukotić dekanica Fakulteta za informacione sisteme i tehnologiju UDG.
