Organizacije civilnog društva i pojedinci iz regiona najoštrije osuđuju fizički napad na književnika i aktivistu Vladimira Arsenijevića, osnivača i programskog direktora udruženja Krokodil, do koga je došlo jutros ispod Brankovog mosta u Beogradu, čime je spriječeno i održavanje memorijalnog okupljanja povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Kako se navodi u saopštenju, prema svjedočenju Arsenijevića, grupa od 20 do 30 osoba dočekala ga je na mjestu gdje je trebalo da se održi komemoracija u organizaciji koalicije „Ljudi pamte ljude“. Napadači su ga fizički napali, prijetili mu i ispisali prostor porukama kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i Vojska Republike Srpske koji su taj genocid izvršili. Kao posljedica napada, planirana komemoracija otkazana je iz bezbjednosnih razloga — što znači da su napadači ostvarili neposredan cilj: spriječili su građane Srbije da javno i dostojanstveno odaju počastžrtvama genocida.
Događaju je, prema najavama, trebalo da prisustvuje i ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji, što ovaj napad dodatno čini i udarom na diplomatske i međunarodne napore ka suočavanju s prošlošću i pomirenju u regionu.
"Prizor organizovane grupe koja sačekuje i fizički napada bilo koga samo zato što se sprema da oda počast žrtvama pokolja, dok prostor ostavlja ispisan porukama kojima se veličaju ratni zločinci, užasavajuće podsjeća na obrazac fašističkih crnokošuljaša koji su u predvečerje i tokom Hitlerovih ofanziva u Drugom svetskom ratu organizovano prebijali i zastrašivali neistomišljenike na ulicama, ne bi li javni prostor očistili od neposlušnih glasova pre nego što nasilje totalno zavlada", navodi se u zajedničkom saopštenju grupe organizacija civilnog društva i pojedinaca.
Potpisnice ove izjave smatraju da takva paralela nije pretjerana, već da predstavlja ozbiljan alarm koji zahtijeva širok protest u znak podrške građanskim aktivistima, među kojima je i Arsenijević.
Potpisnice ove izjave smatraju da:
• ovaj napad na Arsenijevića nije ni prvi, ni izolovan incident, već direktna posljedica višedecenijske politike poricanja i relativizacije genocida u Srebrenici, koju vode zvanične institucije i većina medija u Srbiji. Odbijanje da se genocid nedvosmisleno prizna, uporedo veličanje osuđenih ratnih zločinaca i odsustvo sistemske osude istorijskog revizionizma stvaraju atmosferu u kojoj nasilje nad onima koji insistiraju na istini postaje moguće, pa i očekivano.
• Odgovornost za jutrošnji napad ne snose samo neposredni napadači, već i institucije koje godinama tolerišu i podstiču narativ poricanja, čime šalju poruku da će i nasilje nad braniocima kulture sjećanja proći bez ozbiljnih posljedica.
• Sprečavanje mirne komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici predstavlja napad ne samo na Arsenijevića kao pojedinca, već i na pravo žrtava i njihovih porodica na dostojanstveno sjećanje, kao i na osnovna načela slobode okupljanja i izražavanja u Srbiji.
• Prisustvo grafita koji veličaju ratne zločince na mjestu planirane komemoracije je očigledan simptom sistemskog poricanja genocida, koje se u Srbiji odvija uz podršku države.
• Književnik i aktivista Vladimir Arsenijević je decenijama, kroz rad udruženja Krokodil i lični angažman, gradio prostor za dijalog, kulturnu razmjenu u regionu i na svjetskom nivou. U kontinuitetu ulaže trud u suočavanje sa nasleđem ratova devedesetih na bazi činjenica. Napad na njega je napad na sve nas koji se bavimo istim poslom.
Pozivamo:
1. Nadležne institucije Republike Srbije da hitno, temeljno i transparentno istraže napad, identifikuju i procesuiraju sve učesnike i naručioce, uključujući eventualne organizatore i podstrekače.
2. Državne organe da obezbijede fizičku bezbjednost Vladimira Arsenijevića, kao i svih aktivista koji će se večeras okupiti na Trgu Republike u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, i da javno osude napad na najvišem nivou.
3. Najviše državne zvaničnike Republike Srbije da nedvosmisleno i javno priznaju genocid u Srebrenici, raskinu sa praksom relativizacije i veličanja ratnih zločinaca i osude svaki vid istorijskog revizionizma — jer bez tog raskida, napadi poput jutrošnjeg ostaju izgledna posljedica, a ne izuzetak.
4. Institucije Republike Srbije da 11. jul uvrste u zvanični kalendar datuma koji se obeležavaju, čime bi se doprinjelo izgradnji trajnog mira kroz kulturu sjećanja zasnovanu na činjenicama.
5. Regionalne i međunarodne organizacije, ambasade i institucije Evropske unije da osude ovaj napad, prate razvoj događaja i javno ukažu na odgovornost srpskih institucija za atmosferu u kojoj se ovakvi napadi dešavaju.
6. Medije i javnost u regionu da ne dozvole normalizaciju nasilja i govora mržnje usmjerenog protiv onih koji se bave kulturom sjećanja i suočavanjem s prošlošću. Izražavamo punu solidarnost sa Vladimirom Arsenijevićem, koalicijom nevladinih organizacija i aktivista „Ljudi pamte ljude“ i svima onima koji, uprkos prijetnjama i nasilju, nastavljaju da se zalažu za istinu, pravdu i pomirenje u regionu.
1. Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica, Crna Gora
2. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb, Hrvatska
3. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica, Crna Gora
4. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Podgorica, Crna Gora
5. Eduko plus, Podgorica, Crna Gora
6. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Podgorica, Crna Gora
7. Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“, Bijelo Polje, Crna Gora
8. Prima, Podgorica, Crna Gora
9. Koračajte sa nama – Phiren Amenca, Podgorica, Crna Gora
10. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Podgorica, Crna Gora
11. Udruženje pravnika Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
12. Savez za djecu i mlade “Kuća”, Podgorica, Crna Gora
13. Institut za medije Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
14. Asocijacija Spektra, Podgorica, Crna Gora
15. Crnogorski ženski lobi (CŽL), Podgorica, Crna Gora
16. 21. maj, Podgorica, Crna Gora
17. NOVA Centar za feminističku kulturu
18. Centar za ženska prava (CŽP)
19. Prazan prostor,
20. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, Crna Gora
21. Jovana Marović, građanska aktivistkinja, Crna Gora
22. Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava i politike sjećanja, Crna Gora
23. Paula Petričević, građanska aktivistkinja, Crna Gora
24. Milena Bešić, građanska aktivistkinja, Crna Gora
25. Ivan Blažević, Evropski Fond za Balkan (EFB)
26. Vasko Raičević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
27. Inicijativa Za Hrvatsku slobode
28. Zaklada Solidarna
29. Pariter
30. Tena Prelec, Sveučilište u Rijeci / BiEPAG
31. CROSOL -Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
32. Domino
33. Centar za mir Osijek
34. Udruženje za razvoj kulture "URK"/Klub Močvara
35. Bacači sjenki
36. Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Zagreb
37. Dugine obitelji
38. Liberal Alternative Institute, North Macedonia
39. Maja Sever, novinarka
40. Sindikat novinara Hrvatske
41. U dobroj vjeri
42. Tanja Dabo, vizualna umjetnica
43. Ivica Prtenjača, pjesnik
44. NO SH/T mreža
45. Rajko Grlic, redatelj
46. Fond za humanitarno pravo, Kosovo
47. Goran Božičević
48. Dijana Cetina Mlađenović
49. Adrijana Cvrtila
50. Mladen Majetić
51. Sanja Sarnavka
52. Balša Brković, Podgorica, Crna Gora
53. Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo
54. Centar za nenasilnu akciju, Beograd
55. Edvin Kanka Ćudić, Sarajevo
56. Inicijativa mladih za ljudska prava, Srbija
57. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Podgorica, Crna Gora
58. Juventas, Podgorica, Crna Gora
59. Varja Đukić, glumica, Crna Gora
60. Institut za medije i različitosti - Zapadni Balkan
61. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Podgorica, Crna Gora
62. Nikola Nikolić, pisac, Crna Gora
63. Sead Šabotić, reditelj, Crna Gora
64. Građanska alijansa, Podgorica, Crna Gora
65. Dragana Tripkoviić, spisateljica, Crna Gora
66. Jelena Nenezić, glumica, Crna Gora
67. Impuls, Tutin, Srbija
68. Centar za biopolitičku edukaciju, Srbija
69. Marija Ratković, Srbija
70. Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Podgorica, Crna Gora
71. Inicijativa mladih za ljudska prava, Podgorica, Crna Gora
72. Elena Premate, Beograd, Srbija
73. Ivica Buljan, redatelj
74. Olivera Ilkić, Beograd
75. Maša Elezović, građanska aktivistkinja, Crna Gora
76. Udruženje mladih “Naš svet, naša pravila” Vranje, Srbija
77. Emilija Milenkovic, studentkinja i aktivistkinja
78. Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe
79. Crnogorski PEN centar
80. Crnogorsko filološko društvo
Spisak i dalje otvoren za potpisivanje ...
