Crnogorskoj opoziciji legalni i legitimni su samo izbori na kojima oni pobijede, a nelegitimni i nepošteni oni na kojima bivaju poraženi - ocijenio je, u intervjuu za Pobjedu, Mićo Orlandić, potpredsjednik Socijaldemokrata.
Poručio je da je neupitno da će parlamentarni izbori biti u redovnom terminu, da Crna Gora ima kvalitetno izborno zakonodavstvo, ali i da je poziv opoziciji za dijalog o izbornim uslovima otvoren. Priču dijela opozicije o eventualnom bojkotu izbora, kaže, doživljava kao ,,prijetnje iz prazne puške“.
Iz opozicije poručuju da nema političkih uslova za održavanje izbora, da je neophodan dijalog, ali da bi trebalo da ga inicira vlast. Kako to komentarišete?
Kao što je javnost upoznata, od samog osnivanja Socijaldemokrate su se pozicionirale kao partija drugačije političke kulture. To, između ostalog, znači da dijalog, za nas, predstavlja najmoćnije oružje u politici. Stoga su naša vrata, kada je dijalog u pitanju, uvijek otvorena za sve političke subjekte koji to žele.
Sa druge strane, pomalo je licemjerno tražiti od nekoga da vas poziva na dijalog kada vi očigledno suštinski bježite od tog dijaloga. Poziva na dijalog je već bilo, podsjetiću da je i predsjednik parlamenta i predsjednik Socijaldemokrata više puta pozivao sve političke subjekte da sjednemo za isti sto i da dođemo do rješenja kojima će svi, a prije svega građani, biti zadovoljni. Podsjetiću i na to da je u parlamentu formiran Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, u čijem radu neke naše opozicione kolege nijesu htjele da učestvuju ili su učestvovale na prilično čudan način.
Kakav je to način učešća bio?
Po potrebi su, jureći sitne političke poene, ulazili i izlazili, očigledno bez namjere za postizanjem dogovora, već isključivo zbog lične ili partijske promocije. Na kraju, ispred reforme izbornog zakonodavstva i dijaloga stavili su teme koje nijesu imale dodirnih tačaka sa potrebom unapređenja izbornog ambijenta. Umjesto za razgovor, opredijelili su se za populizam koji je nerijetko bio praćen kodeksom ponašanja koji odgovara „ulici“, a ne najvišem državnom domu. Ovakav pristup uopšte, a pogotovo u susret izborima, ni na koji način se ne može računati konstruktivnim doprinosom kulturi dijaloga i reformskim naporima.
Dio opozicije poziva na bojkot izbora ako ne bude dogovora o izbornim uslovima. Bojkot je bio opcija dijela opozicije i u Tivtu, prije odgađanja izbora. Kako gledate na to?
Što se bojkota izbora tiče, tu priču posmatram kao prijetnje iz prazne puške ili, što bi rekli međunarodni zvaničnici, bojkot nije dokaz demokratske zrelosti. U Crnoj Gori su, za opoziciju, legalni i legitimni samo oni izbori na kojima oni pobijede, a nelegitimni i nepošteni oni na kojima bivaju poraženi i kojih je, srećom, mnogo više. Ipak, i u tzv. bojkotu parlamenta, dosljedno su podizali plate sa skupštinske blagajne, tako da je nerealno očekivati da se i nakon ovih izbora odreknu makar te privilegije.
Da zaključim, poziv za dijalog je, bar što se tiče Socijaldemokrata, uvijek na stolu i mi ćemo, kao i do sad, u tome istrajavati.
Ima li vremena za to? Kada bi trebalo početi taj razgovor, s obzirom na to da vrijeme prolazi, a izbori su sve bliže?
Prije svega je važno naglasiti da mi već posjedujemo kvalitetno izborno zakonodavstvo po kojem je opozicija učestvovala na izborima, osvajala vlast na lokalnom nivou, tamo gdje su mogli i tu vlast još uvijek vrši u nekoliko opština, crpeći legitimitet upravo iz tog zakonodavstva i izbornog rezultata. Zalažemo se za redovnost izbora, tj. njihovo održavanje u zakonom predviđenom roku.
Socijaldemokrate, odnosno vladajuća većina, konstantno pozivaju na dijalog. Kao što sam već rekao, nijesmo mi ti koji smo od dijaloga odustali, nijesmo mi ti koji ne želimo da sjednemo i razgovaramo, tako da termin početka razgovora najmanje zavisi od nas. Opozicija se, nažalost, umjesto da podršku traži u dijalogu i kompromisu, njoj nada iz nekih tuđih dvorišta, a ne od građana Crne Gore. Dijalog i njegov rezultat trebalo bi da budu izraz iskrene volje svih strana da se dođe do kompromisnog rješenja, bez maksimalističkih i nerealnih zahtjeva čiji je cilj samo ubiranje jeftinih političkih poena. Vjerujem da je prijedlog zakona o izboru poslanika i odbornika, koji je rezultat višemjesečnog veoma konstruktivnog rada vladajuće većine, akademske zajednice i NVO, i koji u sebi sadrži način implementacije preporuka OEBS/ODIHR-a, kao i set medijskih zakona, više nego kvalitetna osnova za navedeni dijalog. Vladajuća koalicija je uradila ogroman napor na poboljšanju izbornog zakonodavstva, ali nije za očekivati da će u tom procesu učestvovati opozicija koja na sve moguće načine pokušava urušiti parlamentarizam u Crnoj Gori. Radi se, rekao bih, o klasičnom pokušaju prevare građana Crne Gore.
Kakvu SD planira izbornu kampanju nakon pandemije i u situaciji kada će mjere opreza potrajati?
Kao što smo već više puta istakli, očuvanje javnog zdravlja i bezbjednosti naših građana za Socijaldemokrate je apsolutni prioritet. Ne postoje ti izbori i ta dešavanja koja to mogu promijeniti. Stoga ćemo se, sa ciljem odgovornog odnosa prema društvu, voditi preporukama struke, Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje koji su, zaista, zajedno sa svim drugim sudionicima, na izvanredan način odgovorili svim nedaćama koje je sa sobom donijela epidemija novog korona virusa. Zato smo, uostalom, danas na korak od corona-free Crne Gore. Shodno svemu navedenom, a pogotovo činjenici da su građani pokazali visoku svijest o očuvanju javnog zdravlja i bezbjednosti, rekao bih da održavanje parlamentarnih izbora u redovnom terminu nije upitno. Mi ćemo svoje aktivnosti voditi u skladu sa obavezom da se odgovorno odnesemo prema ovom, za sve nas novom izazovu. Tako postupaju ozbiljni ljudi, a nikako širenjem panike i teorija zavjere misleći samo na kratkotrajnu političku korist.
U kom pravcu Socijaldemokrate razmišljaju kada je izlazak na izbore u pitanju?
Što se izlaska na izbore tiče, Socijaldemokrate su do sad na gotovo svim izborima nastupale samostalno. U tim nastupima, od prvih izbora 2016. godine u Tivtu, parlamentarnih izbora održanih na jesen iste godine i svih lokalnih koji su održani do sada, a održani su u svakoj opštini, bilježili smo konstantan i rapidan rast. Za nas izborna kampanja za parlamentarne izbore traje od oktobra 2016. godine, te ih stoga, zahvaljujući prije svega svojoj politici, ljudima koji je zagovaraju i podršci građana, dočekujemo sasvim spremni, kad god oni bili održani.
Na kraju, naš ozbiljan pristup svakoj temi značajnoj za društvo prepoznaju i građani, što dokazuju istraživanja političkog javnog mnjenja po kojima podrška Socijaldemokratama nezaustavljivo raste.
Upitna objektivnost izvora, konstatacije ne oslikavaju realno stanje
Kako komentarišete Izvještaj Fridom hausa po kojem Crna Gora nije demokratska država?
U ovoj fazi eurointegracija u posebnom fokusu našeg interesovanja su izvještaji Evropske komisije. Naravno, svjesni smo da postoje određeni izazovi kada govorimo o demokratiji u Crnoj Gori, što je odgovornost svih relevantnih društvenih aktera. Svakako da sve izvještaje treba ozbiljno razmotriti, fokusirati se na sugestije u cilju dostizanja svih standarda, ali je zaista upitna objektivnost određenih izvora na osnovu kojih su definisane neke konstatacije u izvještaju Fridom hausa koje ne oslikavaju realno stanje. Svakako, Crna Gora će nastaviti da ispunjava one uslove koji su potrebni za pristupanje EU, a to podrazumijeva i dalju demokratizaciju našeg društva u cjelini.
Potrebna saglasnost partija
Kakav je stav SD-a o prijedlogu DPS da bi političkim partijama koje bojkotuju rad Skupštine trebalo smanjiti izdvajanje iz budžeta?
Prijedlog o kojem govorimo odnosi se na to da se za partije smanje izdvajanja iz budžeta, te da se ta sredstva preusmjere na povećanje zarada u zdravstvu. Podsjećam javnost da su Socijaldemokrate glasale da se i u dnevni red aktuelne sjednice Skupštine uvrsti prijedlog zakona o zaradama koji predviđa povećanje zarada zdravstvenim radnicima. Za moguće korekcije te vrste postoje potencijalni izvori u budžetu Crne Gore. Jedan od njih je i onaj koji je određen za finansiranje političkih partija. Tu bi bio poželjan određeni stepen saglasnosti političkih partija, jer su u diskusiji na premijerskom satu predlagani modeli koji podrazumijevaju da oni koji bojkotuju budu tretirani kao posebna kategorija.
