„Kao što smo konstatovali i u prethodnim izvještajima o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori iz ugla institucije, nije prvi put da su pojedini mediji iskazali bojazan za svoj status i budućnost zbog političkih izjava u kojima se najavljivalo, insinuiralo njihovo “gašenje”, otpuštanje, pozivanje na odgovornost i na slične načine iskazivalo nezadovoljstvo njihovim radom, što su doživjeli kao prijetnje, revanšizam i udar na medijske slobode“, napominju iz kabineta Ombudsmana.
Smatramo, kako kažu, neophodnim unaprjeđenje mehanizama samoregulacije i podsticanje javnosti da se nezadovoljstvo izvještavanjem i radom bilo kog medija treba iskazati kroz formalne zahtjeve mehanizmima samoregulacije i/ili zakonom predviđene mogućnosti, nikako prijetnjama i stvaranjem negativne atmosfere pogodne za ugrožavanje medijskih prava i sloboda. Podsjećaju i da utvrđivanjem postojanja govora mržnje treba da se bave nadležni državni organi.
„Istovremeno očekujemo da profesionalizam, objektivnost i odgovornost, kao neupitni postulati novinarske profesije, neće popustiti pred izazovima i interesima koje stvara i nameće društveno-politički kontekst“, istakli su iz kabineta Ombudsmana.
U tom pravcu, dodaju oni, neophodna je i veća saradnja i solidarnost unutar same medijske zajednice, kako bi se uticalo na očekivane promjene, koje se tiču poštovanja strukovnih načela i postupanja.
„Konačno, koristimo priliku da još jednom, po ko zna koji put, apelujemo na sve činioce koji imaju nespornu širu društvenu podršku, one iz državnih institucija, civilnog društva i drugih subjekata, da ne koriste uvredljiv i govor koji prelazi granicu tolerancije slobode izražavanja, pazeći da svojim djelovanjem ne remete ionako narušenu društvenu koheziju u zemlji. Na taj način bi se izbjegle mnogo teže posljedice kojima mržnja i netolerancija truju društvo i mogu izazvati mnogo teži konflikt, zbog kojeg bi Crna Gora mogla dugoročno stagnirati“, zaključili su iz kabineta Ombudsmana.
36
