Promoteri studije Milorada Popovića saglasili su se daje riječ o djelu koje predstavlja anatomski presjek crnogorskog društva i da kao takvo zaslužuje pažnju stručne i političke javnosti.
Književnik Andrej Nikolaidis je kazao da je Crna Gora dobila djelo koje se, u moru pseudoanaliza crnogorske političke stvarnosti, izdvaja kao lucidan teorijski tekst.
- Ovo je jedan od rijetkih analitičkih pisanih dokumenata koji će nadživjeti okolnosti o kojima govori i postati relevantno svjedočanstvo našegvremena - rekao je Nikolaidis. Kao najvažniju među idejama koje Milorad Popović razvija u „Podijeljenoj naciji" Nikolaidis je istakao tvrdnju da identitetska priča u Crnoj Gori nije zatvorena.
- Intelektualna struja koja svoj politički projekat temelji na zabrani pominjanja identiteta, očito ne zna ništa ni o identitetu ni o politici. Politika je uvijek identitetska politika. Kultura nije ništa drugo nego politika identiteta. Identitet ne postoji kao nešto čvrsto, dovršeno i nepromjenjivo. On je u stalnoj promjeni i stalnom konfliktu - konstatovao je Nikolaidis.
Istoričar Živko Andriješević je primijetio da knjiga „Podijeljena nacija" izlazi iz virtuelnih prostora istorije i ulazi u crnogorsku stvarnost.
-Ovo je prva knjiga o crnogorskoj stvarnosti 21. vijeka i prvo ozbiljno, analitičko i hrabro suočavanje s neveselom crnogorskom današnjicom. Nacija podrazumijeva zajedništvo. U stvari, nacija i jeste „biti zajedno", čak i kada se vjeruje u skup neistina i zabluda. Nasuprot tom iskustvu, unutar crnogorskog nacionalnog bića postoje neslaganja oko kategorija, istina i zabluda koje treba da budu zajedničke - rekao je Živko Andrijašević.
Nebojša Burzanović naglasio je da studiju „Podijeljena nacija" smatra izuzetno važnom u sagledavanju lavirinta crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta.
- Nacionalna kultura mora počivati na harmoniji između nasljeđa i avangardnosti, mora biti otvorena ka univerzalnim vrijednostima i izbjeći zamku samodovoljnosti, istakao je Burzanović.
Promociju knjige "Podijeljena nacija" organizovala je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović".
-Nacionalne institucije koje presudno utiču na oblikovanje nacionalne svijesti ostale su nere-formisane. Mislim na Filozofski fakultet, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti i Pravoslavnu crkvu. Tu su još dominira stara svijest i stara škola Slabost naših kulturnih institucija, slabost naše intelektuale elite ilustruje činjenica da je između 1991. i 2003. godine nacionalno opredjeljenje promijenilo 20 odsto pravoslavnih Crnogoraca. Tako se nešto događa samo u surovim ratovima. Još više čudi da to niko nije analizirao - saop-štio je Milorad Popović.
