Vještak ekonomsko-finansijske struke na prošlom ročištu predočio je nalaz u kojem se traži da zbog smjene oko 30 direktora Bratić plati oko 27.000 eura. Nakon uočene tehničke greške, odnosno jednog zalutalog predmeta, očekuje se da vještak smanji iznos za oko 700 eura.
Sudija koji vodi ovaj predmet je Nikola Bošković.
Troškovi advokata
Vještak Srđan Pupovac juče je na ročištu odgovarao na pitanja advokata Vesne Bratić Aleksandra Rmuša i Aleksandra Veljovića iz institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.
Vještak je, pored ostalog, pomenuo da se među stavkama nalazi i ona koja se tiče parničnih troškova od 16.036,12 eura. Istaknuta je i stavka od 148,35 eura, zatezna kamata na parnične troškove koja je isplaćivana u izvršnim postupcima.
- Ukoliko su, na primjer, troškovi postupka bili 375 eura, u postupku pred izvršiteljem je isplaćivan iznos od 376,9. Razlika između ta dva iznosa je zakonska zatezna kamata koja je dospjela do momenta izvršenja. Sabiranjem tih kamata dobija se iznos od 148,35 eura koji sam u mišljenju prikazao – objasnio je vještak.
Iznio je detalj da je tokom analize predmeta utvrdio da su pojedini advokati ovjeravali presude kako bi se sve naplatilo u izvršnom postupku.
- Kod određenih predmeta advokat je prilikom podnošenja prijedloga za izvršenje, dostavljao ovjerenu presudu suda da se sprovede izvršenje. Kako je advokat plaćao ovjeru u pojedinim slučajevima to su u postupku izvršenja naplaćivani i ti troškovi – istakao je Pupovac.
On je dodao da su se naplaćivali i troškovi koji iznose do nekoliko eura, a tiču se bankarske provizije i pošte.
Advokat Bratić Aleksandar Rmuš prigovorio je na nalaz vještaka u pogledu pravnog osnova, te je istakao da se iz samog nalaza ne može ustanoviti uzročno posljedična veza između radnji Bratić i nastalih potraživanja, odnosno novčanih iznosa koji su isplaćivani.
Ročište je odgođeno za 11. novembar, kada se očekuje da budu završne riječi u ovom postupku, a onda bi sudija Bošković trebalo da donese presudu u roku od 30 dana.
Reakcije
Nakon završenog jučerašnjeg ročišta Veljović iz institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa nije želio zvanično da komentariše slučaj za Pobjedu.
Advokat Aleksandar Rmuš rekao je kratko da ne postoji lakši predmet od ovog za pravnike, te da je u suštini lako dokazati da Bratić nije kriva za troškove za koje je terete. Rmuš kaže da, recimo, kada je riječ o troškovima advokata koje su naplaćivali preko izvršitelja, da je država imala mogućnost da ih plati u roku od deset dana, ali da se rok nije ispoštovao, te da se preko izvršitelja naplaćivalo još 200 eura. Rmuš navodi da Bratić nema veze sa tim, kao ni sa troškovima bankarske provizije, pošte…
- Za ono što plaćaš moraš da odgovaraš. Kako je izazvala ove troškove – rekao je Rmuš.
Pred ovim sudom Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa pokrenuo je prvu regresnu tužbu kojom se traži da bivša ministarka prosvjete odgovara zbog nezakonitih smjena direktora. U ovom postupku se traži naplata štete za oko 30 slučajeva, a Bratić je smijenila njih nešto više od sto. Najavljeno je da će potraživanja da slijede etapno, odnosno postepeno kako budu pristizale pravosnažne presude.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donesenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Ona je izjavljivala tada, kako su prenosili mediji, da je to mali iznos u odnosu na onaj koji su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori.
Ranije je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopštavano da je taj resor po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatio više od 300.000 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori.
Bivša ministarka Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije jer nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. Dvije prijave su zbog ovoga podnesene SDT-u. Jednu je podnio advokat većine smijenjenih direktora Mihailo Volkov u oktobru 2022. godine, a drugu u decembru Centar za građansko obrazovanje. U januaru 2023. godine SDT je objedinio prijave protiv Bratić zbog smjene direktora, kazao je tada Pobjedi specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.
SDT više od dvije godine ne donosi odluke po prijavama protiv Bratić.
Advokat Mihailo Volkov tražio je da se u slučaju Bratić pokrene institut regresne tužbe, što je i naveo u krivičnoj prijavi iako to nije bilo predmet krivično-pravnog postupka.
On smatra da bi, pored utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti Bratić, bilo pravedno, a i za nauk, razmotriti mogućnost da država pokrene regresni zahtjev prema kojem bi ministarka bila dužna da iz svojih prihoda i imovine nadoknadi cjelokupnu štetu nastalu njenim štetnim djelovanjem.
Volkov je ranije sam pozvao državu, odnosno Centar za rješavanje radnih sporova, da se riješe problemi kako bi država imala manje troškove, odnosno da nema sudskih i troškova vještačenja i slično, ali da nije dobio pozitivan odgovor, pa su morali ići na sud.
Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem.
No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.
