Cilj Crne Gore ne treba da bude članstvo u Evropskoj uniji samo po sebi, već je mnogo važnije da EU postane dio Crne Gore u vrednosnom i svakom drugom smislu – ocijenio je profesor evropskog prava Nikola Šaranović dodajući da, simbolički rečeno, ulazak Evropske unije u Crnu Goru pretpostavka je da Crna Gora postane u punom smislu dio evropske porodice naroda.
Šaranović je to kazao na 30. sesiji tradicionalnog Foruma Udruženja pravnika koji se sinoć, povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana
Evrope, bavio pitanjem da li je agenda 2028. i proširenje Evropske unije iz perspektive Crne Gore realnost ili još jedna utopija.
PROZOR ILI SAN
Kakav će ishod biti zavisi od mnogo faktora, mnogo od nas, ali i političkog ambijenta, na šta je ukazala prof. dr Gordana Đurović.
Prema njenim riječima, sklop okolnosti je takav da se, apstraktnom terminologijom rečeno, „otvorio evropski prozor“ i da smo ponovo lider u vrlo slaboj zapadnobalkanskoj konkurenciji.
"Godina koja se pominje kao mogućnost punopravnog članstva i novog proširenja – 2028. je ambiciozno postavljena. Ako dobijemo IBAR, samo smo dobili pravo da se borimo za taj prozor u agendi 2028. Dobiti i ostvariti – velika je razlika. Mislim da Crna Gora kao društvo može, ali bi morali od polovine godine pa nadalje da mnogo više truda uložimo da se to ostvari", ocijenila je Đurović, naglašavajući da ne smijemo da se odričemo kvalitetnih kadrova, ma gdje pripadali, jer ih nemamo mnogo pa ni takav luksuz ako hoćemo da ostanemo država i postanemo nova članica.
Podsjetila je da su tokom procesa proširenja sa svakom novom zemljom unošeni u evropsku porodicu i novi jezici, novi identiteti. Tako je bilo sa rumunskim i bugarskim, nakon čega je Irska tražila da se, kada je već tako, unese i stari galski jezik pa je Evropska komisija jačala svoju prevodilačku infrastrukturu kako bi se svaki građanin EU na svom maternjem jeziku mogao obratiti i dobiti odgovor od administracije.
"Ako Crna Gora ne unese crnogorski jezik, nema ko da ga unese", kazala je Đurović.
Istakla je da će u konačnom odluka o eventualnom proširenju zavisiti i od rasporeda u novom sazivu Evropskog parlamenta.
"Dala bi glas da 2028. nije nemoguće, jer su odluke uvijek političke. Situacija je povoljna. Na nama je da kao društvo, kao integrativna zajednica odgovorimo. Može da bude ili da sve ostane još jedan lijep evropski san na našem turbulentnom Zapadnom Balkanu", rekla je Đurović.
IZMEĐU PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI
Dva izuzetna datuma koji se objedinjavaju, povodom kojih nijedna crnogorska institucija ili strukovna organizacija nije organizovala panel, susret ili dijalog sem Udruženja pravnika, bila je prilika i da se ukaže na izazove koji prate naše društvo, pad sekularnosti, jačanje klerikalizma i istorijskog revizionizma.
Na neke od tih aspekata ukazao je istoričar Adnan Prekić koji je istakao da smo „rijetka zajednica u kojoj je budućnost izvjesna, a prošlost neizvjesna“.
"Mi, nažalost, doživljavamo prošlost kao da je u savremenom političkom djelovanju ispravno samo ono što ima istorijsko utemeljenje. Zato mi živimo narative o bratoubilaštvu, o građanskim ratovima i podjelama. Smatra da ih nemamo više nego što su prisutne u bilo kojem društvu. Ovdje su stvari svedene na pojednostavljene crno-bijele podjele slike prošlosti", ocijenio je Prekić.
Upozorava da se danas, pod maskom evropskih vrijednosti, zaboravljaju suštinski problemi ove zemlje.
"Početak ozbiljne priče o budućnosti ove zemlje mora se temeljiti na polazištu da Crna Gora mora sebe da prepozna kao političku zajednicu i društvo. Dok je ne doživljavaju kao svoju mi ne možemo dalje", ocijenio je on.
STEGA KOJA OSLOBAĐA
Kao dobru priliku i forum za razmjenu tih ideja učesnici foruma vide u deklaraciji STEGA čiji su potpisnici. Njen inicijator je diplomirnai ekonomista i nekadašnji poslanik Liberalnog saveza u Skupštini Crne Gore Vladimir Nikaljević.
STEGA je - Strategija za evropsko i građansko društvo, koju je potpisalo 65 uglednih intelektualaca, ostvarenih ljudi sa referencama u svojim
oblastima, ima simboličku kopču sa istorijskom Stegom Svetog Petra Cetinjskog, ali je okrenuta razvoju i kreiranju takvih poluga i elemenata koji će doprinijeti da tokom naredne dvije godine Crna Gora zaokruži svoje resurse i kapacitete i izgradi integrativno društvo sposobno da zakorači u Evropsku uniju.
Nikaljević, koji je godinama van politike, kazao je da ga je kao čovjeka u sedmoj deceniji iskustvo naučilo da su se rastočili i mnogo veći sistemi i zajednice, pa je to motiv da se pokrenu stvari i doprinese boljitku društva.
"Odlučili da radimo strategiju za objedinjavanje rasute crnogorske energije. Pojavljuju se pojedinačne akcije, ali nedostaje zajednički put. To nije partija, niti će biti. Napravićemo dokument, zajedničku platformu, pa neka je na korist svima. Ideja je da bude inkluzivni dokument spreman da prihvati ideje svih koji bi da doprinesu", kazao je on.
Naglasio je da će polazište nove strategije, za razliku od referendumskog pitanja, biti: Ko je za Crnu Goru kao jedinu svoju državu.
"STEGA počiva na aksiomu jedinstvene, nedjeljive i naše jedine države. Za njegovanje svih veza sa svima, ali Crna Gora mora biti naša jedina smjernica", kazao je Nikaljević.
Prema njegovim riječima, na sva ključna otvorena pitanja ovoga društva odgovori su u Crnoj Gori.
"Mi smo krivi za ovo što se desilo, ali mi smo i rješenje", kazao je on. Ključno polazište Stege biće, kako je kazao, diskontinuitet.
"Nećemo se baviti prošlošću; o ličnostima, procesima, neka odlučuju birači. Mi ćemo pokušati da objedinimo sve progresivne snage kako bi Crna Gora bila prva naredna članica EU", poručio je Nikaljević.
Desnica je potcijenjena, nijesmo zemlja istinske ljevičarske tradicije
Prema riječima istoričara Adnana Prekića, tokom diskusije nakon uvodnog dijela foruma, veliki problem našeg društva je što smo potcijenili kapacitet desnice uljuljkani pričom o raspoloženju prema evropskim integracijama i retorikom o multikulturalizmu.
"Kad bilo koje istraživanje pogledate po dubini, vidite da je Crna Gora društvo koje nema ljevičarsku tradiciju. Pođite od činjenice da deceniju i po najviše povjerenje u društvu ima vjerska organizacija. Dodajte tome odnos prema seksualnim manjinama, ženama... Vidjećete da je desničarski potencijal mnogo veći i da se ne generiše samo u otvoreno desničarskim partijama već je prisutan u mnogim drugim političkim strankama", upozorio je on.
Vrijeme da gradimo sa obje ruke
Prema ocjeni profesora Šaranovića, vrijeme je za novu platformu razvoja crnogorskog društva koja će napraviti otklon od dosadašnje
binarne paradigme „ili-ili“, koja traje od 1918. do 2006. godine i koja je u pozadini našeg dijalektičkog unutrašnjeg sukoba.
Vrijeme je da promovišemo, kazao je on, pristup: „I“ i „I“.
"Da prihvatimo jedni druge, da sjednemo, razgovaramo o svemu što nas dijeli i veže i da pokušamo da izvedemo zaključke koji će biti opšteprihvaćeni. Ne smijemo biti ona nadobudna generacija koja će pojesti sve grožđe, a da našim potomcima trnu zubi", poručio je Šaranović.
Potrebu za ovakvim pristupom nalazi u dosadašnjem paradoksu koji, kako je rekao, obilježava crnogorsko društvo tokom deceniju i po integracionih procesa tokom kojih smo se ponašali, kako je slikovito kazao, „kao da smo jednom rukom gradili, a drugom razgrađivali“.
"Proces integracija pratila je unutrašnja dezintegracija, razdruživanje naše političke zajednice. Pregovaramo o članstvu, a dogovora o temeljnim pitanjima nema ni na horizontu, pa makar se taj horizont izmicao", kazao je Šaranović koji problem vidi u dvije krajnosti, rastrgnutosti između – ,,ekskluzivnog crnogorstva i inkluzivnog srbijanstva“, dva polariteta koji, kako kaže, rastaču našu političku zajednicu i ne daju unutrašnjim prelazima i doživljajima da budemo ono što jesmo pod crnogorskim imenom.
"Postavimo novu paradigmu 21. vijeka. Odgovorimo ko smo, a ne ko nijesmo. Neka nova paradigma bude inkluzivno crnogorstvo. Počnimo da gradimo sa obje ruke. EU nije raj u koji treba da uđemo sa čistilišta Balkana. Taj raj može biti i Crna Gora ako mi ne budemo pakleni duhovi. Dajmo joj da diše sa oba plućna krila, jer među njima kuca jedno srce", poručio je on.
Kome sada treba promjena Ustava
Prof. dr Gordana Đurović smatra da je vrlo problematično pitanje motiva zbog kojih je u ovom trenutku u našu evropsku agendu, stavom predsjednika Skupštine, kojem je to prepustila Vlada, oročeno pitanje potrebe ustavnih promjena zaključno sa decembrom ove godine.
Istakla je da je mnogo cjelishodnije bilo prilagoditi, kao ozbiljna zemlja, ustavne izmjene na kraju pregovaračkog procesa, kada treba razmisliti o prilagođavanju ambijenta za ulazak u EU, nego zadavati sebi rokove prije vremena, koji vas omeđavaju i obavezuju.
"Da li je u ovom momentu bilo od krucijalnog značaja da pravimo izmjene Ustava, kada Brisel ne insistira da to sada radimo, da bismo eliminisali ministra pravde iz Sudskog savjeta", pitala je Đurović. Ona sumnja da je tempiranje ustavnih promjena paravan da se onda na mala vrata poguraju i neke druge izmjene.
"Ne smeta ministar pravde sada, već je to prostor u kojem se otvaraju ambicije za promjenu identitetskih pitanja", navela je Đurović.
