Društvo

Brza reakcija JU Muzeji i galerije Podgorice

Očistili kamenu ploču na spomen-bisti Moše Pijade

Konzervatorski tim JU Muzeji i galerije Podgorica danas je po saznanju o devastaciji na spomen-bisti Moše Pijade koja se nalazi na raskrsnici Bulevara Ivana Crnojevića i ulice Rista Stijovića, sproveo konzervatorsku mjeru čišćenja kamenog postamenta i uklanjanja natpisa nanešenog masnom farbom crvene boje.

Očistili kamenu ploču na spomen-bisti Moše Pijade Foto: PA
Portal AnalitikaIzvor

- Oštro osuđujemo neprimjereni i devastirajući postupak nesavjesnih počinilaca u vidu ispisivanja po kamenom postamentu kulturnog dobra posvećenog istaknutom revolucionaru i borcu za slobodu – poručuju iz Muzeja i galerija, koji ovim putem apeluju za poštovanje i uvažavanje kulturno-istorijskih spomenika kao neodvojivog dijela baštine ovog podneblja.

DPS Podgorica: Skrnavljenje spomenika Moše Pijade udar na tekovine antifašizma DPS Podgorica: Skrnavljenje spomenika Moše Pijade udar na tekovine antifašizma DPS Podgorica: Skrnavljenje spomenika Moše Pijade udar na tekovine antifašizma DPS Podgorica: Skrnavljenje spomenika Moše Pijade udar na tekovine antifašizma
4
DPS Podgorica: Skrnavljenje spomenika Moše Pijade udar…
05.11.2020 15:18
Retrogradne strukture ne mogu prikriti dominantno antifašističko raspoloženje građana CG Retrogradne strukture ne mogu prikriti dominantno antifašističko raspoloženje građana CG Retrogradne strukture ne mogu prikriti dominantno antifašističko raspoloženje građana CG Retrogradne strukture ne mogu prikriti dominantno antifašističko raspoloženje građana CG
2
Retrogradne strukture ne mogu prikriti dominantno…
05.11.2020 17:13


Podsjećamo, na bijeloj ploči ispod spomen-biste Moše Pijade neko je prije dva dana ispisao ,,smrt komuni“ (pretpostavljamo misleći na smrt komunizmu) i ispod toga nacrtao krst sa četiri ocila.

Moša Pijade bio je jugoslovenski slikar, novinar i revolucionar jevrejskog porijekla. Kao politički zatvorenik, član ilegalne KP Jugoslavije, u Kraljevini Jugoslaviji je proveo 14 godina na robiji. Tokom oslobodilačkog rata je bio u partizanima. Od decembra 1941. godine bio je u Vrhovnom štabu NOPOJ-a. Učestvovao je u stvaranju odluka Drugog zasijedanja AVNOJ-a i prvog Ustava FNRJ. Poslije Drugog svjetskog rata bio je visoki državni i partijski funkcioner. Umro je od srčanog udara u Parizu, 15. marta 1957. godine.

Portal Analitika