Društvo

Obradović: Govor mržnje treba kriminalizovati, mediji i političari uzrok nezadovoljstva građana

Predsjednički izbori mogu se posmatrati kroz verbalno nasilje koje je u Crnoj Gori prisutno prethodne četiri godine, ocjenjuje sociološkinja Anica Obradović, dodajući da su mediji i političari u sprezi kada je riječ o produkciji afera i skandala što negativno utiče na građane.

Obradović: Govor mržnje treba kriminalizovati, mediji i političari uzrok nezadovoljstva građana Foto: Gradski portal
Gradski portalIzvor

U Institutu za medije kažu da portali, ispod objava na društvenim mrežama, treba da selektuju komentar građana, kako bi spriječili netrpeljivost i poruke mržnje.

Sagovornici Gradske RTV objašnjavaju i da su građani žrtve, a njihove reakcije posljedica ponašanja političara i poruka koje šalju javnosti. Dodaju i da govor mržnje treba kriminalizovati, naročito ukoliko dolazi od poslanika koji imaju mjesečna primanja znatno veća od prosječnih.

Prijetnje smrću i uvrede koje su juče upućene predsjedničkim kandidatima na društvenim mrežama i na javnom mjestu pokazuju da govor mržnje među građanima, tokom izbornih kampanja, značajno raste. To je, objašnjava sociološkinja Anica Obradović, posljedica verbalnog nasilja koje kreiraju i mediji i političari.

“Ovi izbori se moraju posmatrati u trendu kakav je u Crnoj Gori, što se tiče verbalnog nasilja koje je prisutno četiri godine. Voljela bih da se naprave studije u ispitivanju ove pojave u protekle četiri godine, čega je sve bilo. Forma u kojoj se javljaju i učestalost su ono što zabrinjava i izlazi iz svih okvira dosad teorijski praćenih”, kaže Obradović.

Obradović naglašava da sudstvo i državni zvaničnici ne čine dovoljno da spriječe i kontrolišu govor mržnje u javnom prostoru. O tome govori i činjenica da Osnovno državno tužilaštvo, kako je saopšteno Gradskoj RTV u toj ustanovi, ne vodi posebnu evidenciju krivičnih prijava na govor mržnje.

“Treba ga kriminalizovasti iz razloga što počinioci ovog nasilja, a to su političari, u Skupštini imamo dosta primjera, budu nagrađivani finansijski kroz plate koje primaju za takvo nedolično ponašanje, odnosno društveno štetno ponašanje. Budu nagrađivani platama koje su mnogo iznad prosječnog primanja u državi”, ističe Obradović.

I naslovi na društvenim mrežama značajno utiču na širenje govora mržnje, navode u Institutu za medije.

“Svi online mediji imaju problem sa sadržajem na društvenim mrežama. Tu ima mnogo psovski, teških uvreda, poruka mržnje i često pričamo sa kolegama koji rade u medijima zašto se to dešava. Odgovori su različltii. Uglavnom kažu da nemaju dovoljno ljudi, da je mnogo komentara i da to nije njihova odgovornost, nego FB. Naš je stav da su komentari na društvenim mrežama odgovornost medija i da su oni ti koji treba da filtriraju sadržaje”, objašnjava Milica Bogdanović iz Instituta za medije.

Ipak, bilo je situacija kada su mediji pokazali da se mogu boriti protiv uznemirujućih komentara na društvenim mrežama, ukazuje Bogdanović.

“Mi smo, nažalost, imali ljetos slučaj masovnog ubistva na Cetinju, kada su svi online mediji koje smo pratili pokazali da mogu da budu izuzetno odgovorni, da mogu da zabrane komentarisanje objava koje su bile vezane za taj slučaj i da mogu da budu odgovorni kada to žele”, zaključuje Bogdanović.

Ipak, političari i političke partije ne smiju da zaborave na glavnu ulogu u društvu-da ublažavaju sukobe, umjesto što ih kreiraju i podstiču, poručili su iz NVO CEMI, nakon napada na predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića i prijetnji kandidatu Milu Đukanoviću i kandidatkinji Draginji Vuksanović-Stanković.

Portal Analitika