Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Obradović: U biračkom spisku 129 osoba starijih od 100 godina, upoređivanjem broja državljana i prebivališta došli smo do razlike od 48.000

"Birački spisak nije tabela iz koje možemo brisati i dodavati ljude po želji"

Obradović: U biračkom spisku 129 osoba starijih od 100 godina, upoređivanjem broja državljana i prebivališta došli smo do razlike od 48.000

Obradović ističe da su za "čišćenje" biračkog spiska neophodne izmjene Zakona o registrima o prebivalištu i boravišu

Obradović: U biračkom spisku 129 osoba starijih od 100 godina, upoređivanjem broja državljana i prebivališta došli smo do razlike od 48.000 Foto: Analitika
B.R.K.
B.R.K.Autor
Portal AnalitikaIzvor

Tema pressa su preduzete aktivnosti na kontroli biračkog spiska.

Sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Novica Obradović, govoreći o Komisiji za kontrolu biračkog spiska, kaže da je predmet njihovog rada bila analiza izbornog procesa u Šavniku.

„Svi znate da izborni proces u Šavniku otpočet 2022. nije okončan, jer je došlo do blokade na dva mjesta. Birački proces je zaustavljen jer su mještani Šavnika spriječili da glasaju za one koje misle da ne žive u tom gradu“, rekao je Obradović.

Govoreći o upisivanju na birački spisak, Obradović kaže da državljanin Crne Gore ne mora da ima prebivalište u toj državi da bi glasao.

„Birački spisak nije tabela gdje možemo tek tako da upisuje i brišemo ljude, to je dinamičan proces“, istakao je Obradović.

Obradović je kazao i da su utvrdili da je za šest mjeseci u prebivašite u Šavniku upisamo 360 novih birača.

"To je 23 posto od ukupnog biračkog spiska Šavnika", rekao je on.

Pojasnio je da je nakon što je blokiran izvorni prces 236 osoba koje su došle u Šavnik promijenilo adresu prebivališta i vratili se na adresu prethodnog stanovanja. 

Kazao da su potom izvršene terenske kontrole i da je utvrđeno da neki imaju zemljište ili rođake u Šavniku ali da im stalna adresa prebivlišta nije taj grad. 

Pojašnjava da su organizovali i više sjednica na koje su pozivali predstavnike Državne izborne komisije, ali da su se oni odazvali smao dva puta. 

"Pozivali smo i predstavnike Ministarstva dijaspore, ali se nijesu odazvali i obavijestili su nas da nemaju bazu podataka i da trenutno rade na tome", navodi Obradović. 

Kada su, kako kaže Obradović, uporedili broj birača i broj državljana sa prebivalištem u Crnpoj Gori a koji je utvrđen po po pisu stanovništa, došli su, ističe, do razlike veće od 48.000.

"Smatramo da je svaki državljanin  dragocjen, žalimo svima da omogućimo da ostvare prava. Mi se ne bavimo državljanstvom, bavimo se pitanjem ko ima mogućnost da ostvari biračko pravo", kazao je Obradović. 

Pojašnjava da su kontrolom podataka, došli do informacije da je nakon promjena lične karte 2008. oko 14.000 građana nije uzelo novu ličnu kartu. 

Kaže da su u posljednjih pet godina slali obavještenja građanima koji nijesu zamijenili lične karte i to tri puta. 

"Oko 11.000 obavještenja nijesmo uspjeli da uručimo ni nakon svih pokušaja", kaže Obradović i pojašnjava da je među tim osobama veliki broj njih koji "dominantno ne žive u Crnoj Gori i to više od 20 godina".

Komentarišući informacije da u biračkim spiskovima ima i osoba koje su preminule, kaže da su pokrenuli aktivnosti i došli do podatka da su 173 preminule osobe izbrisali iz biračkog spiska. 

"Došli smo do dokaza da su preminuli. Imamo i 99 kojima ne možemo da utvrdimo status, postoje indicije da su preminuli da bismo konstatovali mora doći član porodice da to prijavi", kaže Obradović. 

Kaže da u biračkom spisku ima i 129 osoba starijih više od 100 godina. 

"Za 29 smo utvrdili da su izvadili liče karte, za pet smo utvrdili da su preminuli i izbrisali smo ih. Ali za 95 ne možemo da definišemo koji im je status, ne znamo ko su ti ljudi. Ono što je interesantno imamo tri osobe koji su upisani u birački spsiak koji su rođeni 1914. godine to je godina kada je počeo Prvi svjetski rat", kaže Obradović. 

Kada je riječ o ljudima koji žive u inostranstvu, kaže da su provjerili koliko je osoba upisano u birački spisak a rođeni su u inostranstvu. 

"Državljanstvo su ostvarili po oba roditleja i njih je 1.523. Niko ne postavlja pitanje njihovog državljanstva, ali je pitanje da li su imali pravo da budu upisani u prebivalište. Neki od njih imaju pasoše koje su vadili preko diplomatskih predstavništva a nemaju lične karte. Za oko 400 njih nemamo dokaze da su ikada ušli u Crnu Goru", kaže Obradović. 

Ističe da su neophodne izmjene Zakona o registrima o prebivalištu i boravišu. 

"Mi ćemo mpreloge za izmjene uputiti Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, iako nije aktiva, u nadi da će nastaviti da rade svoj posao. Uputićemo i zakodavnom odboru. Mi ne možemo da radimo na čišćenju biračkog spiska ako su nam ruke vezane", kaže Obradović.  

Pojašnjava da su predloženim izmjenama predvidjeli upoređivanje poidataka sa Zdravstvenim fondom, Fondom PIO...

Ističe da su predviđene i kaznene odrebde, kao i usklađivanje Zakona sa Zakonom o istopolnim zajednicama. 

Novim zakonom bi se omogućilo da se izvrši terenska kontrola tamo gdje postoje sumnje vezano sa stalnim prebivalištem. 

Odgovoarajući na pitanje novinara da li će izvršiti i na koji način provjere kada je riječ o duplim biračima i osobama koje glasaju u Bosni i Hercegovini i Srbiji i našoj državi, kaže da je Agencija za zašttu podataka iznijela mišljenje da nemaju pravo da matične brojeve naših državljana unosimo u biračke spiskove drugih država i tako vrše porvjere da li su upisani u spiskove u Crnoj Gori i regionu. 

Pojašnjavajući kako će vršiti terenske prvovjere kada je riječ o prebivalištu u slučajevima kada je riječ o npr studentima ili osbama koje su privremeno van mjesta prebivališta ili u inostranstvu, kaže da je i sada zakonom definisano da ko boravi vam Crne Gore dože od 90 dana to mora da prijavi.

"Kroz terenskun kontrolu policajac treba da utvrdi da li osoba stvarno živi na porijavljenoj adresi, ako se desi da se osoba greškom izbrise pokrenuli bi proceduru da se građani upišu i ne bi im se uskratilo biračko pravo", pojašnjava Obradović. 


Portal Analitika