Društvo

NVO pozvale NKT da ukine zabranu javnih okupljanja

Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) pozvali su Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) i ministra zdravlja Kenana Hrapovića, da ukinu zabranu javnih okupljanja u Crnoj Gori.

Ilustracija Foto: Foto: Vlada Crne Gore
Ilustracija
MinaIzvor

U tim nevladinim organizacijama smatraju da je, usljed ukidanja većeg broja mjera za suzbijanje i sprječavanje širenja novog koronavirusa, prestala i potreba za postojanjem zabrane javnih okupljanja.

“Alternativno, ako to epidemiolozi zaista smatraju neophodnim, pozivamo da se javna okupljanja omoguće pod istim uslovima pod kojima je dozvoljeno okupljanje vjernika ili rad tržnih centara, uz poštovanje fizičke distance od dva metra i prostorne površine od deset metara kvadratnih po učesniku”, kaže se u saopštenju IA i HRA.

NKT je, kako su podsjetili, od 4. maja do danas donijelo više odluka o popuštanju i ukidanju značajnog dijela privremenih mjera, koje se odnose na okupljanje i kretanje stanovništva, ali su pod određenim uslovima dozvoljena okupljanje vjernika u vjerskim objektima, rad tržnih centara i slično.

“Nejasna je logika da se dozvoli i omogući okupljanje u zatvorenim prostorima, kao što su tržni centri, u kojima se u jednom trenutku nađu stotine ljudi, a da, istovremeno, organizovano ili spontano javno okupljanje više od 20 osoba i dalje predstavlja krivično djelo”, kaže se u saopštenju.

Takođe, kako se navodi, okupljanja građana na trgovima Crne Gore, povodom godišnjice sticanja nezavisnosti i prećutno omogućavanje vladajućih struktura da se ta okupljanja održe bez ograničenja, pokazatelj su da javna okupljanja više ne predstavljaju realnu prijetnju po širenje koronavirusa.

“Pravo na mirno okupljanje Ustavom je zagarantovano svakom pojedincu u Crnoj Gori, pa tako i opšta mjera potpunog ograničenja ovog prava predstavlja jednu od najstrožijih mjera koje je NKT usvojilo”, kaže se u saopštenju.

Iz HRA i IA podsjećaju da je Evropski sud za ljudska prava istakao da pravo na mirno okupljanje i na slobodu izražavanja predstavljaju temelj demokratskog društva, i da ograničenja koja države primjenjuju na ta prava moraju biti proporcionalne legitimnom cilju koji se time želi postići.

Portal Analitika