Društvo u kojem su pojedine grupe trajno na marginama nije društvo jednakih šansi, jer socijalne pravde nema bez zaštite i punog poštovanja prava djeteta, mladih i podrške van obrazovnog sistemа, bez pune ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba, bez zapošljavanja i obuke unapređenja položaja RE populacijezajednice.
To su poručili iz Juventasa a povodom Međunarodnog dan socijalne pravde, ocjenjujući da je potrebno da lokalne i državne strategije budu promišljenije, ali i da njihova implementacija bude konzistentna.
“Danas, na Međunarodni dan socijalne pravde, podsjećamo da pravedno društvo nije privilegija, već pravo svih. Socijalna pravda znači jednake mogućnosti, dostojanstvo, sigurnost i učešće u donošenju odluka za svakog čovjeka, bez obzira na statusne i lične karakteristike i orijentacije”, navode iz NVO Juventas.
Tokom tri decenije posvećenog rada, dodaju, Juventas dosljedno gradi temelje društva socijalne pravde.
“Kroz razvoj servisa podrške, edukacije, javno zagovaranje, istraživanja, izradu politika i osnaživanje zajednica, OCD i institucija, već 30 godina doprinosimo stvaranju društva u kojem će kojem su dostojanstvo, jednakost i ljudska prava biti dostupni svima, a ne privilegija pojedinaca”, napominju iz ove NVO.
Prema njihovim riječima, socijalne pravde nema bez zaštite i punog poštovanja prava djeteta.
“Svako dijete ima pravo na sigurno i podsticajno okruženje, kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zaštitu od nasilja, zaštitu od štetnih online sadržaja i jednake šanse za razvoj svojih potencijala. Djeca koja odrastaju u siromaštvu, nasilju ili bez adekvatne podrške nose teret nejednakosti kroz cijeli život”, navode iz Juventasa.
Socijalne pravde, dodaju, nema bez mladih koji vide svoju budućnost u ovoj zemlji.
“Ako mladi odlaze jer ne vide perspektivu, ispravno procjenjujući svoje kapacitete kao jake, ali percipirajući kapacitete države slabim, to je jasan signal da sistem mora bolje odgovoriti na njihove potrebe. Ako djecu i mlade ne podržimo, cijelo društvo gubi. Kvalitetno obrazovanje, dostupne obuke, adekvatni poslovi i stvarno učešće u procesima odlučivanja moraju biti prioritet”, stoji u saopštenju.
Socijalne pravde, navode dalje, nema bez podrške mladima koji su van sistema obrazovanja, zapošljavanja i obuke.
“Njihova isključenost produbljuje nejednakosti i smanjuje razvojni potencijal društva. Potrebne su ciljane mjere aktivacije, mentorstvo i programi osnaživanja koji vraćaju povjerenje i otvaraju prilike. Potrebno je da lokalne i državne strategije budu promišljenije, ali i da njihova implementacija bude konzistentna”, kažu oni.
Prema tvrdnjama NVO Juventasa, socijalne pravde nema bez adekvatne podrške osobama koje koriste ili su koristile droge, ili imaju istoriju korišćenja psihoaktivnih supstanci. Umjesto stigmatizacije, kako kažu, neophodan je pristup zasnovan na ljudskim pravima i javnom zdravlju kroz dostupne i kvalitetne zdravstvene i socijalne usluge, ekonomsko osnaživanje, programe smanjenja štete, tretman i reintegraciju.
“Socijalne pravde nema bez zaštite prava osoba koje se bave seksualnim radom. Ove osobe su često izložene nasilju, diskriminaciji i institucionalnim barijerama. Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, pravna zaštita i sigurni mehanizmi prijavljivanja nasilja koji moraju biti garantovani bez osude i stigma”, tvrde u Juventasu.
Socijalne pravde, kako kažu, nema ni bez pune ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba u crnogorskom društvu. Svako ima parvo, kako dodaju, da živi slobodno, autentično i bez straha. Dosljedna primjena zakona i institucionalna podrška ključni su za stvarnu jednakost.
“Socijalne pravde nema bez unapređenja položaja RE populacijezajednice. Sistematska diskriminacija i siromaštvo koji su i dalje zastupljeni zahtijevaju dugoročne i sveobuhvatne politike koje obezbjeđuju pristup obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju i zdravstvenoj zaštiti. Socijalne pravde nema bez dostojanstvene reintegracije osoba nakon izdržane kazne zatvora. Nakon odslužene kazne, moraju imati priliku za novi početak kroz podršku porodice, zapošljavanje i sistemsku postpenalnu pomoć”, navode iz Juventasa.
Kako dodaju, socijalne pravde nema bez kvalitetne i djelotvorne resocijalizacije osoba na izdržavanju kazne zatvora, kao i bez dostojanstvene, sistemske postpenalne podrške.
“Ljudi koji su izdržali kaznu moraju dobiti stvarnu priliku za novi početak – kroz podršku porodice, mogućnosti za zapošljavanje i kontinuiranu institucionalnu pomoć koja im omogućava uspješnu reintegraciju u društvo. Socijalne pravde nema bez snažnog i održivog civilnog društva. Jačanje kapaciteta malih organizacija i neformalnih grupa znači ulaganje u lokalne zajednice, demokratiju i participaciju učešće građana u procesima donošenja odluka”, stoji u saopštenju.
Smatraju I da socijalne pravde nema bez tranzicione pravde.
“Društvo koje ne govori o prošlosti, ne priznaje žrtve i ne preuzima odgovornost, ne može graditi pravednu budućnost. Suočavanje s nasljeđem ratova i kršenja ljudskih prava iz 1990-ih nije pitanje prošlosti, već temelj povjerenja, pomirenja i dugoročne stabilnosti. Socijalne pravde nema bez poštovanja ljudskih prava za sve građane, uključujući i grupe koje smo naveli, a kojima je naša organizacija najviše posvećena”, kažu u Juventasu.
Podsjećaju i da ljudska prava nijesu apstraktna kategorija.
“Moramo se kao društvo usresrediti na svakodnevnu zaštitu dostojanstva svih nas, na pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu sigurnost, slobodu izražavanja i jednakost pred zakonom. Kada su ova prava ograničena ili selektivno primijenjena, narušava se povjerenje u institucije i produbljuju se društvene podjele. Socijalna pravda znači da svaka osoba, bez obzira na porijeklo, imovinsko stanje, uvjerenja ili lična svojstva, ima jednake šanse da ostvari svoj potencijal i aktivno učestvuje u društvu. Samo društvo koje dosljedno štiti ljudska prava svih može biti stabilno i solidarno”, zaključuje se u saopštenju.
