Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore trenutno razvija novi studijski programa iz oblasti nastave matematike i informatike za koji smatraju da ima potencijal da, nakon vremena potrebnog za završavanje studija, omogući da većina osnovnih škola dobije kvalitetan kadar koji je sposoban da se nosi sa učionicom, i da učenicima na prikladan način približi i objasni gradivo - od osnova matematike do kompleksnijih koncepata sa svjetskih takmičenja.
To je kazao dekan PMF-a prof. dr Miljan Bigović, komentarišući problem deficitarnog kadra u školama i načinu na koji se može doći do rješenja.
- Procedura pokretanja ovog studijskog programa traje, ali se nadamo pozitivnom ishodu – rekao je on.
Bigović je ispričao da su u komunikaciji sa nadležnima oko rješavanja izazova nedostajućeg kadra u obrazovnom sistemu. On je istakao da je upravo studijski program Hemija, koji startuje od septembra, posljedica dugogodišnjeg rada i truda, te kaže da su zajedno sa resornim ministarstvom uspjeli da taj izvanredni projekat izvedu do kraja.
Bigović je naveo i da su zadovoljni odzivom brucoša za upis Prirodno-matematičkog fakulteta ove godine. Prvi upisni rok je završen, drugi još traje, a već su, navodi on, zabilježili da su na većini studijskih programa upisali više studenata nego prošle godine.
- Naravno, tu prednjače studijski program Računarstvo i informacione tehnologije i novootvoreni studijski program Hemija, koji su popunjeni u prvom upisnom roku. Veoma smo zadovoljni odzivom, i smatramo da je ovo potvrda da je ovaj studijski program već odavno potreban i da će osvježiti stanje u prirodnim naukama u Crnoj Gori, kako u nauci tako i u nastavi. Što se ostalih studijskih programa tiče, imamo još slobodnih mjesta, tako da za zainteresovane kandidate ima mjesta i u trećem upisnom roku – kazao je on.
Bigović je rekao da je problem nedostatka kvalitetnog kadra nešto što je veoma izraženo kako kod nas, tako i u svijetu.
- Posao nastavnika, iako često potcijenjen, je veoma zahtjevan, i često naši najbolji studenti radije biraju poslove u industriji koji su bolje plaćeni i daju im više slobode. Potreban je jak zaokret, promjena uslova rada i omogućavanje sredstava za dostojanstven i profesionalan rad – istakao je dekan.
On je dodao da što se matematike i prirodnih nauka tiče, primjećuju da su primjene (računarstvo, finansije, industrija) popularnije od fundamentalnih istraživanja. To je prirodno, ocjenjuje Bigović, jer je trenutno u čitavom svijetu fokus na primjenama, i ima mnogo više pozicija u tim oblastima.
- Sa druge strane, primijenjene nauke se ne mogu razvijati bez razvoja fundamentalih nauka, i moramo njegovati taj aspekt naših studija – kazao je Bigović.
Ranije smo pisali o problemu što u osnovnim i srednjim školama na stotine nastavnika matematike nema stručno zvanje iz te oblasti. Pojedini stručnjaci su u javnosti komentarisali da za posljedicu, između ostalog, imamo pojavu da učenici pokazuju loše znanje iz ove nauke, te da na takmičenjima ne mogu da imaju dobre rezultate. Iz resornog ministarstva su navodili da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka, što je hronični problem našeg društva. Kako bi se ovaj problem riješio, komentarisali su oni, neophodno je analizirati ga, ispitati uzroke i pronaći način kako bi motivisali studente da izaberu zvanje profesora.
Dok ne pronađu neko prelazno rješenje isticali su da su u obrazovni sistem vratili određene profesore matematike koji su u penziji, kako bi obrazovni sistem što manje trpio.
Pojedini profesori koji su analizirali ovu temu, navodili su da je po ovom pitanju dramatična situaciju na sjeveru države, gdje nije neuobičajeno da neko sa nekoliko položenih ispita predaje matematiku ili fiziku. Navodili su i da diplomci matematike sa privatnih fakulteta, poput UDG-a, čiji je program znatno nižeg kvaliteta od državnog, sve dublje ulaze u prosvjetu. Stava su da bi se jedino ovo moglo riješiti na način da se na nivou Univerziteta Crne Gore uspostave nastavni smjerovi i da se ova profesija učini atraktivnijom generacijama koje dolaze.
Iz Udruženja nastavnika matematike u Crnoj Gori upozoravali su da je poseban problem to što mladi ljudi koji završe matematičke studije radije biraju posao van prosvjete - banke, računske centre i slično, zbog većih mogućnosti, boljih plata i uopšte uslova rada. Iz tog udruženja isticali su da je u manjim sredinama u našoj zemlji problem deficita ovog kadra izraženiji, jer svršeni studenti matematike, ukoliko se odluče za rad u nastavi, radije biraju veće sredine zbog većih mogućnosti. Ukazivali su da je ugled nastavnika prilično narušen, te da dok god mladi ljudi gledaju u kakvom su položaju njihovi nastavnici, sigurno neće birati da rade u učionici.
Podsjetimo, pojedine škole godinama ne mogu da nađu stručni kadar. Pojedini direktori su Pobjedi ranije govorili da se na oglas ne javljaju matematičari 15-20 godina, a da raspisuju konkurs svakog mjeseca. Kako se na oglase ne javljaju stručnjaci iz te oblasti, matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog...
Na okruglom stolu ranije se od pojedinih predstavnika institucija čuo stav da u suštini ne vide rješenje na pomolu. Rečeno je i da se na vrijeme nije reagovalo, te da će sada trebati oko deset godina da se stanje normalizuje.
